Opći podaci

Lokacija: Općina Bosanski Petrovac nalazi se u sjeverozapadnom dijelu BiH i ulazi u sastav Unsko-Sanskog Kantona Federacije BiH. Ukupna površina općine iznosi 716,52 km2, sa 36,39% poljoprivrednog i 63,61% šumskog zemljišta. Nadmorska visina općine Bosanski Petrovac je 669 m a obližnji gradovi su Ključ, Bihać i Drvar.

Klima na području općine je umjereno kontinentalna pod uticajem nadmorske visine. Temperatura zraka se kreće između 20° C do -22° C, sa prosječnom temperaturom u januaru i decembru između +2 i -2°C. Prosječna godišnja količina padavina je oko 1200 mm, sa mjesečnim taloženjem koje varira između 90 mm u februaru i 150 mm u novembru. Period prosječnog zadržavanja snježnog pokrivača na tlu je između 40 i 60 dana a u planinskom pojasu 90 dana.

Prema popisu stanovništva obavljenom prije ratnih dešavanja 1991.g., u općini Bosanski Petrovac živjelo je 15 600 stanovnika, a trenutno na čitavom području općine živi oko 8000 stanovnika. Ekonomske i privredne aktivnosti su usko vezane za prirodne šumske resurse kao i dio poljoprivrednih površina koje uglavnom zadovoljavaju potrebe za razvoj stočarstva i djelomično uzgoj poljoprivrednih kultura koje uspjevaju u navedenim klimatskim uslovima. Trenutno su u toku aktivnosti na izgradnji poslovnih i industrijskih zona na lokacijama sa dobro razvijenom komunalnom infrastrukturom.

Tehnički podaci

Vodoopskrba

Sistem vodosnabdijevanja urbanog dijela grada datira još od 1904 godine kada je izgrađen vodoopskrbni sistem Smoljana. Sistem trenutno funkcioniše na bazi dva izvora snabdijevanja vodom, a to su: Gravitacioni sistem – Smoljana (grupacija izvorišta-Grmeč-930m.n.m.) udaljen 12 km od grada, te sistem Sanica (zahvat na izvorištu Sanice 221 m.n.m. - sistem pumpanja sa visinom dizanja 710 m i instaliranim pumpama snage motora 2x710 kwh). Potisni cjevovod je dužine 3125 metara, a transportni gravitacioni 28 kilometara. Sistem je izgrađen u periodu između 1984. i 1991. godine. Hlorinatorske stanice su izgrađene u sklopu rezervoara Novakovići - v = 2x100 m3, h = 729 m.n.m - sistem Smoljana, i rezervoara Bursaći - v = 2000 m3, h = 719 m.n.m - sistem Sanica (gasni hlorinatori). U navedenim rezervoarima ugrađeni su elektromagnetni mjerači protoka vode.

Sistem distribucije pokriva urbani dio grada i okolna prigradska naselja, a u periodu 2001.-2007.g. izvršeno je proširenje na naselja Suvaja, Medeno polje, Bjelajski vaganac i MZ Kolunić. Sistem je gravitacioni osim u višim zonama snabdijevanja MZ Kolunić, gdje su ugrađene pumpe za dizanje pritiska u sistemu. U periodu od 1997. do 1999.g. izvršena je rekonstrukcija distributivne mreže u gradu izgradnjom distributivnih prstenova profila DN150-DN400 mm.

Kanalizacioni sistem

Kanalizacionom mrežom trenutno je pokriveno oko 30% urbanog dijela grada a ostalo su vodopropusne septičke jame. Sistem je gravitacioni - kombinovani sa direktnim izljevom u prirodni recipijent ponornica Japaga bez ikakvih tretmana. Ponornica Japaga pripada slivu Une a otpadne vode završavaju podzemnim tokovima u Uncu.

Podaci o općinskom projektu (Tekući i planirani radovi na izgradnji)

Vodoopskrba

Planirane aktivnosti odnose se na realizaciju projekata vezanih za rekonstrukciju dijelova distributivne mreže u naseljima i ulicama Dževar – Dobro selo, Ploča, Bahići, Revenik, Ulici 14. septembra, Ulici 5. Korpusa, te razvoj sistema prema industrijskoj zoni Gorinčani i usputnim naseljima. Također, posebna pažnja se posvećuje aktivnostima na otkrivanju i otklanjanju kvarova, povećanju stepena mjerenja kako zahvaćene tako i isporučene vode (ugradnja mjerača protoka, vodomjera u zgradama kolektivnog stanovanja, regulatora pritiska i sl.). Predviđen je remont telemetrijskog sistema nadzora i upravljanja, kao i opreme u hlorinatorskim stanicama.

Kanalizacioni sistem

Trenutno traju aktivnosti na pripremi realizacije sveobuhvatnog projekta rekonstrukcije i izgradnje kanalizacione mreže Bosanskog Petrovca - Faza I, sa izgradnjom uređaja za pročišćavanje otpadne vode (UPOV) kao prioritetnim slučajem (zaokružena financijska konstrukcija za prvu fazu, izrađen glavni projekat i studija zaštite okoliša). U toku je priprema tenderske dokumentacije.

Opći podaci

Općina Bosanska Krupa jedna je od 8 općina Unsko – Sanskog Kantona Federacije BiH. Smještena je u sjeverozapadnom dijelu BiH na 44° 53' 6'' s.g.š i 16° 9' 31'' i.g.d. sa prosječnom nadmorskom visinom od 177 m. Općina obuhvata široko područje uz dolinu rijeke Une, od planine Grmeč na jugu do granice sa Republikom Hrvatskom na sjeveru, sa površinom od 561 km². Putnim komunikacijama općina je povezana sa Zapadnom i Južnom Evropom.

U općini vlada kontinentalna klima, što se ogleda po visokim temperaturama u ljetnim mjesecima. Srednja godišnja temperatura iznosi 10,8 ˚C, sa značajnom temperaturnom razlikom na prelazu zima-proljeće (mjesec mart 5,6 ˚C - mjesec april 11,1 ˚C). Jesen i proljeće predstavljaju vlažne dijelove godine i zajedno imaju prosječno 723 mm/m2 padavina. Kiše u proljetnom i jesenjem periodu su dugotrajne, tihe, obilne i veoma često izazivaju poplave. Snježni period traje u prosjeku 127 dana godišnje.

Prema statističkim analizama obavljenim u periodu 2007.-2009. g., na području općine Bosanska Krupa živi oko 28.000 stanovnika, što predstavlja 9,8% stanovništva Unsko-Sanskog Kantona, odnosno 1,2% stanovništva FBiH. Općina Bosanska Krupa svoj prijeratni privredni razvoj vezala je prvenstveno za drvnu, mašinsku i tekstilnu industriju. Kako su ovi privredni kapaciteti porušeni ili devastirani, strateški izazov za općinu je da privredni razvoj usmjeri u pravcu djelatnosti koje će omogućiti brz rast i efikasno zapošljavanje nezaposlene radne snage, uz održivo korištenje prirodnih potencijala i očuvanje zdrave životne sredine.

Tehnički podaci

Vodoopskrba

Stanovništvo na prostoru Općine Bosanska Krupa se pitkom vodom snabdijeva sa više izvorskih zahvata, a najznačajnija izvorišta su Luke i Ada koja snabdijevaju oko 60% stanovništva općine. Prosječni kapacitet ovih izvorišta je 102 l/sec. Izvorište Luke sačinjavaju dva eksploataciona bunara locirana na lijevoj obali rijeke Une, u gradskom naselju Luke. Iz ovih bunara voda se pumpama prebacuje u rezervoar Tećija kapaciteta 350 m3 te vodovodnim cijevima i gravitacionim sistemom distribuira u gradsku mrežu za dio grada na lijevoj obali Une. Prosječan zahvat vode je 24 l/sec što je dovoljno za cca 6.500 stanovnika, tako da nema redukcije u distribuciji. Najveći problem ovog vrlo kvalitetnog izvorišta je veliki broj potencijalnih zagađivača koji su u prvoj zoni zaštite izvorišta. Izvorište Ada sačinjavaju četiri eksploataciona bunara. Iz ovih bunara voda se pumpama prebacuje u gradski rezervoar Hum kapaciteta 2000 m3 te se zatim gravitacionim sistemom distribuira u gradsku vodovodnu mrežu za dio grada na desnoj obali rijeke Une. Iz ovih bunara u prosjeku se zahvati oko 78 lit/sec vode. Iz izvorišta Ada vrši se i vodosnabdijevanje vodovodnog sistema naselja Bosanska Otoka kao i okolnih naselja. Bunari ovog izvorišta locirani su na samoj desnoj obali rijeke Une na ostrvu gdje nema stalno naseljenog stanovništva, ali u neposrednoj blizini su sportski objekti i poljoprivredno zemljište, što također može uticati na zagađenost izvorišta.

Distributivna odvodna mreža je prilično velika (oko 71 km osnovne mreže) sa cjevovodima rađenim od različitih materijala (lijevano željezo, azbest-cement, PVC, PE, čelik, pocinčano i daktilno lijevano željezo). Najstariji dio mreže nalazi se u centru grada gdje su veliki gubici vode radi paralelno postavljene stare i nove mreže. Distributivna vodovodna mreža je uglavnom obnovljena. Na staroj vodovodnoj mreži se nalaze i svi priključci te je iz tog razloga ona još uvijek u funkciji. JKP "10. Juli" Bosanska Krupa vrši redovnu kontrolu kvaliteta vode kako na samim izvorištima tako i u vodovodnom sistemu, tj. kod samih potrošača – korisnika.

Prema dostupnim podacima na području općine postoji i 35 većih i manjih lokacija vodovoda (jedan snabdjeva više od 10 domaćinstava) koji su u eksploataciji. Iz ovih kaptaža vodom za piće se snabdijeva cca 13000 stanovnika, što je oko 40% od ukupnog broja stanovnika Općine. Lokalni vodovodi su u vlasništvu mjesnih zajednica ili grupa mještana (u većini slučajeva vlasništvo nije definirano). Ne vrše se redovne kontrole kvaliteta vode (izuzetci su rijetki), zone sanitarne zaštite nisu određene a opće stanje vodovodnih objekata (kaptaža, pumpna stanica, rezervoar, itd.) u većini slučajeva ne odgovaraju higijenskim i tehničkim standardima. Sama izvorišta nisu fizički zaštićena.

Kanalizaciona mreža

Glavne komponente kanalizacionog sistema u općini Bosanska Krupa su kolektori, sistem sa prirodnim padom, pumpne stanice i napojni vod a postojeći mješoviti kanalizacioni sistem je izgrađen u periodu između 1970. i 1990. godine. Netretirana otpadna voda se ispušta direktno u recipijente rijekeUnu i Krušnicu (pritoka rijeke Une), uzvodno od glavnog izvorišta vode. Postojeća kanalizaciona mreža se većinom sastoji od betonskih kanalizacionih cijevi i kolektora DN 200-1000 mm i općenito je u veoma lošem stanju. Oko 30% stanovnika općine u urbanom dijelu priključeno je na kombiniranisistem odvodnje otpadnih voda. 45% stanovništva koristi septičke jame a oko 25% je direktno priključeno u vodotok. Većina septičkih jama nije urađena na tehnički zadovoljavajući način. Skoro sve površinske vode koje se prikupljaju sa javnih površina spojene su na gradske fekalne kolektore. Sveotpadne vode se direktno ispuštaju u recipijente bez prethodnog prečišćavanja.

Podaci o pod-projektu

Vodoopskrba

U općini Bosanska Krupa trenutno se realizira projekat vodosnabdijevanja mjesnih zajednica Mahmić selo, Pištaline i Jezerski. U toku je izrada izvedbene projektne dokumetacije vodosnabdijevanja podgrmečkih sela, nakon čega će se pristupiti izvođenju radova na izgradnji vodoopskrbnih objekata i primarne sekundarne mreže. Po završetku ovih projekata preko 90% općine Bosanska Krupa vodom će se snabdijevati sa gradskog vodovodnog sistema.

Kanalizacija

U okviru projekta GOV WADE izvode se radovi na IV fazi regulacije potoka Kalender kao dijela projekta odvodnje otpadnih voda u gradu Bosanska Krupa. Nakon izrade projektne dokumentacije pristupit će se izvođenju radova na realizaciji I faze projekta odvodnje otpadnih voda za grad Bosanska Krupa, naselje Bosanska Otoka i pripadajuća naselja. Za seoska naselja koja neće moći biti priključena na budući sistem planira se izgradnja decentraliziranih kanalizacionih sistema.

Opći podaci

Općina Široki Brijeg locirana je u centralnom dijelu zapadne Hercegovine i pripada Kantonu br. 8 Federacije BiH, odnosno Zapadno-hercegovačkoj županiji čije je administrativno, gospodarsko i kulturno središte. Općina je srednje veličine i prostire se na 388 km2 sa nadmorskom visinom od 275m u centru grada. Prema popisu iz 1991. godine općina Široki Brijeg je imala 27 189 stanovnika, a sada prema svim statističkim pokazateljima u općini živi oko 30 000 stanovnika. Gustoća naseljenosti cijele Općine je 77 st./km2.

Geološki gledano, područje općine je pretežito u zoni visokog krša sa svim karakterističnim kraškim oblicima, usječenim dolinama bujičnih vodo-tokova i kraškim poljima. Općina Široki Brijeg nalazi se pod utjecajem mediteranske sušne klime s kratkim i kišovitim zimama i dugim i sušnim ljetnim periodima, ali i sa značajnim utjecajem kontinentalne klime, posebno tijekom zime na sjevernijim područjima. Količina godišnjih padavina je oko 1600 mm. Padavina je najmanje u srpnju i kolovozu (50 - 80 mm mj.), a najviše u prosincu (255 mm). Kolovoz je i najtopliji mjesec u godini, s prosječnom temperaturom od 21.7°C, a najhladniji je siječanj (- 1.4°C). Prosječna godišnja temperatura je 11.5°C.

Široki Brijeg je gospodarski najrazvijenija općina u Zapadno-hercegovačkoj županiji. Jedna je od razvijenijih općina na području Hercegovine a svrstava se u srednje razvije općine u Bosni Hercegovini. Od devedesetih godina prošlog stoljeća na području Općine se ubrzano razvija privatno poduzetništvo. Uz veći broj trgovačkih tvrtki značajniji poslovni subjekti i ujedno nositelji gospodarskog razvitka Općine su poduzeća iz oblasti metaloprerađivačke industrije, mesne industrije i građevinarstva, uz veliki broj obrtničkih i drugih samostalnih djelatnosti. Broj zaposlenih je oko 6 200, a nezaposlenih oko 3 500. Zaposlenost je nešto veća od prosjeka u FBiH, a bruto domaći proizvod je na razini prosječnog u FBiH (oko 5000 KM).

Tehnički podaci

Vodoopskrba

Vodoopskrbnim sustavom Širokog Brijega obuhvaćen je veći dio urbanog dijela i dio prigradskih naselja općine. Vodozahvat se nalazi na vrelu rijeke Lištice, odakle se voda gravitacijski dovodi do glavne crpne stanice te tlačnim vodom do centralne vodospreme. Iz ove vodospreme se voda gravitacijski distribuira do potrošača. U crpnoj stanici se vrši kloriranje vode. Izgradnja vodoopskrbnog sustava je započeta 1930-ih godina a njena dogradnja i rekonstrukcija traje i danas. Međutim, to nije predmet projekta WATSAN FBiH.

Kanalizacijski sustav

Kanalizacijski sustav Širokog Brijega je projektiran kao razdjelni sustav. Projektom je planirano pet zona kolektora, nazvanih A, B, C, D i E. Ukupna duljina svih kolektora otpadnih voda je 61.339 m, a promjeri fekalnih vodova su od 250 do 500 mm. Fekalne otpadne vode se odvode do Uređaja za pročišćavanje koji je lociran nizvodno od grada i na najnižoj točci sustava, tako da se odvođenje voda vrši prirodnim padom. Oborinske otpadne vode se odvode do recipijenata (r. Lištica i r. Ugrovača), uz prethodno pročišćavanje putem mastolova koji nisu predmet projekta WATSAN FBiH. Točne lokacije ovih recipijenata bit će određene Glavnim projektom. Obzirom da trasa kanalizacijskih kolektora prolazi najgušćim urbanim dijelom, prilikom njene izgradnje bit će potrebno izvesti i sve druge neophodne radove (prilaze, nogostupe, izmještanje instalacija vodovoda i sl.). Ovim projektom je, dakle, predviđeno izgraditi preostale dijelove kolektora A i B, kolektor C, te prioritetne dijelove kolektora D i E. Pročišćavanje otpadnih voda Širokog Brijega predviđeno je putem centralnog Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kapaciteta 10.000 EBS. Isti se namjerava izgraditi po sustavu „ključ u ruke“ kreditnim sredstvima Kraljevine Španjolske u iznosu od 1.800.000 €, što nije predmet projekta WATSAN FBiH. Recipijent pročišćenih voda iz pročistača je rijeka Lištica nizvodno od Širokog Brijega. Recipijent oborinskih voda je rijeka Lištica i rijeka Ugrovača na lokacijama prema projektu.

Podaci o pod-projektu

Kanalizacija: Projektom je predviđeno izgraditi sustav kanalizacijskih kolektora i to:

1.    Kolektor B - faza I
2.    Kolektor B - faza II
3.    Kolektor A
4.    Kolektor C
5.    Kolektor D
6.    Kolektor E

Opći podaci

Općina Tomislavgrad locirana je u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, u Hercegbosanskoj Županiji. Nalazi se na nadmorskoj visini od 900 m i pokriva površinu od 967 km2. Susjedne općine su joj Kupres, Livno, Jablanica i Posušje. Na području općine se susreću i sudaraju mediteranska, kontinentalna i planinska klima, sa ponekad oštrim i idiličnim zimama, te ugodnim i umjereno toplim ljetima.

Broj sunčanih i vjetrovitih dana je gotovo podjednak. Općina Tomislavgrad se nalazi u zoni krša i cijelim svojim teritorijem pripada slivu rijeke Cetine. Na temelju analize klimatskih karakteristika tomislavgradske općine dolazi se do zaključka o velikom bogatstvu vodom. Računajući sa prosječnim padavinama u slivu od oko 1200 mm dobije se da svaki km2 sliva prima više od 1,2 miliona m3 vode u prosječnoj godini. Međutim, uvjeti za korištenje i zaštitu voda su izvanredno nepovoljni i teški jer se najveći dio ukupnih godišnjih padavina pojavljuje u vrlo kratkom zimskom periodu a zahvaljujući specifičnim geološkim uvjetima krša na najvećem dijelu Duvanjskog polja voda se ne zadržava već praktično direktno ponire ka nižim horizontima, te su zbog toga i znatno otežani uvjeti za zahvat i distribuciju.

Po popisu iz 1991.godine na području općine Tomislavgrad je živjelo 30.009 stanovnika a danas po nekim procjenama tu živi otprilike 27.000 stanovnika. U strukturi gospodarstva najraširenija je trgovina, ugostiteljstvo, te različite zanatske djelatnosti. Temelj gospodarstava je proizvodnja, a najveći proizvođač je Kapis - Tvornica kabela. Značajno je zastupljena i drvna industrija, koja trenutno nudi proizvodnju rezane građe bez finalnog proizvoda. Treba još spomenuti proizvodnju građevinskog materijala (blokovi, šljunak, pijesak) i prehrambenu industriju.

Tehnički podaci

Vodoopskrba

Prema urađenoj Studiji stanje vodoopskrbe na području samog Tomislavgrada je takvo da je dosta cjevovoda oštećeno, sa prevelikim brojem popravaka po metru dužnom cjevovoda, što ukazuje na lošu vrstu materijala (ACC cijevi) od kojeg je cjevovod izrađen, kao i na lošu kvalitetu izvedbe samog cjevovoda. Velika je i količina nefakturirane vode (ilegalni priključci) a sve to za posljedicu ima da je u ljetnim mjesecima velik nedostatak pitke vode sa niskom kvalitetom vode za piće iz razloga prodiranja vode iz okolnog terena u cjevovod. Veliki su i troškovi potrošnje električne energije prema 1m3 fakturirane vode za piće.

Jedan od prioritetnih ciljeva općine Tomislavgrad jeste da sva naseljena mjesta općine Tomislavgrad dobiju vodu iz javnih vodovoda. U tom cilju općina Tomislavgrad je u proteklom razdoblju uložila značajna sredstva da bi se realizirao ovaj cilj. U završnoj fazi je izgradnja Vodoopskrbnog sustava "Josip Jović" koji opskrbljuje pitkom vodom područje oko Buškog jezera. Do danas, već 95% stanovništva tog područja ima riješeno pitanje vodoopskrbe. Početkom 2004 godine izgrađena je crpna stanica "Letka" na vodoopskrbnom sustavu "Duvanjsko polje" kao početni objekt podsustava "Letka". Isto tako, nastavljena je izgradnja primarnih cjevovoda prema glavnom projektu. Trenutno je na ovaj podsustav priključeno oko 600 domaćinstava.

Kanalizacijski sustav

U želji da postupno riješi neodrživo dosadašnje stanje, općina Tomislavgrad je pristupila izradi projektne dokumentacije za izgradnju kanalizacije i nakon toga izvođenje radova po fazama. Projektna dokumentacija izrađena je 1982. godine, a tijekom 1990. i 1991. godine pristupilo se radovima. Izgrađeno je oko l km. glavnog gradskog kolektora. Radove je financirala općina Tomislavgrad i Republički fond za vodoprivredu. Tijekom 1997. i 1998. godine izgrađen je još 1 km glavnog gradskog kolektora sredstvima općine i Javnog vodoprivrednog poduzeća Mostar.

Za projekt Prečistača otpadnih voda, planirana je izrada projektnog zadatka za izradu Idejnog rješenja Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kapaciteta 7.850ES, a glavni projekt Uređaja za pročišćavanje izvest će se u sklopu izrade samog Uređaja za prečišćavanje.

Podaci o općinskom projektu (Tekući i planirani radovi na izgradnji)

Vodoopskrba

1. Lociranje i isključivanje nelegalnih priključaka
2. Planirani dodatni izvori vode
3. Izgradnja vodosprema
4. Prva faza proširenja – Mandino Selo
5. Druga faza proširenja – Crvenice

Kanalizacijski sustav

1. Glavni kolektori otpadnih voda
2. Uređaj za obradu otpadnih voda sa sekundarnom obradom kapaciteta PE 7,850

Opći podaci

Velika Kladuša je grad i središte općine na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Jedna je od osam općina Unsko-sanske županije. Prema osnovnim prirodno-geografskim karakteristikama područje Velike Kladuše pripada peripanonskom prostoru, smještenom između Dinarskih planina na jugozapadu i niske Posavine na sjeveru, s prosječnom nadmorskom visinom od 300 do 400 m. Kraški oblici reljefa ogledaju se u znatnom broju vrtača, ponora i još uvijek neistraženih pećina. Područje Općine u cijelosti pripada slivu rijeke Gline, pritoke rijeke Kupe, otvoreno prema sjeveru dolinama rijeke Kladušnice i Glinice. Općina je izrazito bogata očuvanim prirodnim izvorištima vode za piće, kao i izvorima termalne vode koji se mogu koristiti u zdravstvene i rekreativne svrhe. Po glavnim klimatskim karakteristikama nalazi se u zoni sa umjereno kontinentalnom klimom koju karakterišu umjerena topla ljeta sa prosječnom godišnjom temperaturom od 10,3 stepena celzijusa i umjereno hladnim zimama. U općini je 1991. g. živjelo 52,908 stanovnika, dok područje općine iznosi 331,55 km2 što ovu općinu uvrštava u najgušće naseljene prostore Bosne i Hercegovine. Procjenjuje se da danas općina ima oko 44,350 stanovnika. Zemljište općine Velika Kladuša predstavlja jedan od najvažnijih čimbenika u razvoju općine s obzirom na zemljopisni položaj, klimatske i hidrološke prilike, geološke i pedološke karakteristike. Od ukupne površine zemljišta najveći postotak predstavlja poljoprivredno zemljište - 22,375 ha ili 67,48% ukupnog područja.

Tehnički podaci

Kanalizaciona mreža

Nedostatak sistema kanalizacije je prioritetan infrastrukturni problem općine Velika Kladuša. Samo 1.600 domaćinstava, sa otprilike 5.600 stanovnika, priključeno je na postojeću zastarjelu mrežu kanalizacije. Sva otpadna voda se otpušta u obližnji riječni tok (rijeka Kladuša) bez bilo kakvog prečišćavanja. Ostatak domaćinstava je priključen na septičke jame, koje nisu napravljene ni po minimalnim tehničkim standardima i nalaze se u jako slabom stanju, sa visiokim stupnjem gubitka ili imaju direktno otpuštanje u obližnje riječne tokove. Uređaj za prečišćavanje otpadne vode (UPOV) je lociran na mjestu ulijevanja rijeke Kladušnice u rijeku Glinu. Zbog dostupne topografije glavni kolektor otpadne vode je lociran blizu rijeke Kladušnice i ima režim visokih fluktuacija toka i čestih poplava. Iz tog razloga, u svrhu zaštite kolektora otpadne vode i usklađivanja sa pravilnikom o UPOV u BiH, kanalizacija predstavlja prvu komponentu projekta koja treba da se izvede.

Podaci o pod-projektu

U skladu sa raspoloživom dokumentacijom I studijama, utvrđene su, i kroz Projektni sažetak predložene, slijedeće potrebe za općinu Velika Kladusa:
• Sistem zaštite od poplava za rijeku Kladišnicu,
• Izgradnja preostalih dijelova glavnih kolektora otpadne vode A i B, 
• Rekonstrukcija postojeće mreže kanalizacije I priključaka za domaćinstva, 
• Izgradnja glavnih kolektora otpadne vode C i D,
• Izgradnja sekundarnih kolektora otpadne vode C I D,
• Izgradnja prve faze UPOV 10.000 PE.

Opći podaci

Općina Orašje nalazi se u Posavskom kantonu (Županija posavska) na sjeveru Bosne i Hercegovine. Smještena uz obalu rijeke Save na prosječnoj nadmorskoj visini od oko 85m, Orašje je jedna od najmanjih općina u Federaciji BiH sa ukupnom površinom od 122 km2. Općina je sačinjena od 13 naselja, od kojih je jedno urbano a ostala su ruralna. Na području općine je lociran jedan od glavnih graničnih prijelaza koji povezuje BiH sa Republikom Hrvatskom i Europom što ovom području osigurava dobru komunikacijsku povezanost kako sa svim dijelovima Bosne i Hercegovine, tako i sa susjednim državama, jer je udaljena samo 12 km od autoceste Zagreb Beograd. Prije rata, općina Orašje je imala 26 000 stanovnika i jaču poljoprivredu i industriju, uglavnom vezanu za uzgoj i preradu duhana te mehanizaciju. Kao posljedica rata i procesa tranzicije broj stanovnika i industrijska aktivnost su znatno smanjene te Statistički pregled FBiH u 2007. godini navodi broj stanovnika od 22 532. U poslijeratnom periodu poljoprivredna proizvodnja je postala najzastupljenija u održavanju regionalnog gospodarskog razvoja i čini 80% ukupne djelatnosti.

Tehnički podaci

Vodoopskrba

Cijela mreža je opskrbljena gravitaciono iz izdignutog rezervara u Kostrču, koji se puni sa susjedne pumpe. Ne postoje formalne zone ali glavni distribucioni sustav se dijeli tako da je protok do Orašja odvojen od dovoda za obližnja sela na jugu područja. Mreža je proširena lancima prstenastih mreža za svako veće selo. Sekundarni glavni vodovi distribucije su izgrađeni tako da odgovaraju posjedima u ulicama koje su udaljene od primarne mreže.

Kanalizacijska mreža

Sustav otpadnih voda u općini Orašje čine djelimično kombinirani odvodni sustav u gradu Orašje i, općenito, septičke jame u ostalim područjima. Mnoge od septičkih jama nisu vodonepropusne i donekle rade kao usisne jame, dok se u nekim slučajevima otpadna voda ispušta direktno u male riječice ili kanale za odvodnjavanje. Prvobitni kanalizacioni sustav u Orašju dizajniran je kao kombinirani sustav i izgrađen 1984. godine. Glavni kolektor  1, koji se izlijeva u rijeku Savu, dug je približno 2km i izgrađen je od azbestcementnih cijevi u promjeru od 500 do 900 mm. Cijevi su postavljene u usponu od 1.5 do 1.8° što dopušta gravitaciono ispuštanje osim u najvišem vodostaju rijeke. Kolektor 2 je dug približno 860m i promjera 500mm. Pročišćavanja otpadne vode iz Orašja nema, ali je identificirano (ne i kupljeno) potencijalno mjesto postrojenja za pročišćavanje, u blizini rječne crpne pumpe.

Podaci o pod-projektu

Tekući i planirani radovi na izgradnji

Opći cilj projekta je poboljšati  vodoopskrbu i odvodnju u općini Orašje  i to poboljšanjem kvalitete pitke vode, proširenja mreže vodoopskrbe i mreže za otpadne vode, te izgradnjom  urbanog postrojenja za prečišćavanje otpadne vode (UPPOV). Očekuje se da će realizacija ovog projekta pružiti značajan pozitivan učinak na javno zdravlje, poboljšati kvalitetu života te pridonijeti daljnjem razvoju općine Orašje te udovoljavanju potreba u odnosu na buduću sukladnost s EU Zakonom o okolišu. Procijenjeno je da će 10.000 stanovnika direktno te 25.000 indirektno imati dobit od Projekta implementacije.

Opći podaci

Grad Mostar lociran je u Hercegovačko Neretvanskom Kantonu Federacije BiH i predstavlja regionalno središte Hercegovine. Smješten na 43,21 stepeni sjeverne geografske širine i 17,49 stepeni istočne geografske dužine, sa prosječnom nadmorskom visinom od 99m, grad se rasprostire na 139, 50 km2, a susjedni gradovi su mu Jablanica, Čapljina, Stolac i Čitluk. Prema procjenama Federalnog zavoda za statistiku, sa stanjem od 30. lipnja 2011., Mostar (od Žitomislića do Drežnice) trenutačno ima sveukupno 111.364 stanovnika i najveće je naseljeno mjesto u Hercegovačko Neretvanskom Kantonu.

Na području grada prevladava umjerena sredozemna klima s blažim, ali hladnim zimama (uz malo ili nimalo snijega), te veoma vrućim ljetima, gdje temperature u hladu znaju iznositi i do 45º C. Mostar je najtopliji grad u BiH, sa prosječnom godišnjom količinom padavina od 1.515 litara po kvadratnom kilometru i brojem sunčanih sati u godini od 2.291, po čemu je vodeći kako u BiH tako i u Evropi. Gospodarski razvoj Mostara počinje još u Austro-Ugarskoj i konstantno se nastavlja razvojem željezničkog saobraćaja, velikih tvornica kao i velikih građevinskih poduzeća s gradskog područja.

Tehnički podaci

Vodoopskrba

Grad Mostar se vodom snabdijeva sa više izvorišta od kojih su najznačajniji Vrelo Radobolje, Studenac i izvorište Bošnjaci. Postojeći kapaciteti izvorišta mogu da zadovolje ukupne potrebe grada i prigradskih naselja ali stanje, kapacitet i nedostatak vodovodne mreže onemogućuju vodoopskrbu cijelog područje grada. Kvalitet vode je na zadovoljavajućem nivou ali glavni problem predstavlja stara i dotrajala vodovodna mreža koja prouzrokuje velike gubitke u distributivnoj mreži. Sistem distribucije vode je kombinirani (gravitacijski i prepumpni) i u lošem je stanju.

Kanalizacija

Do početka implementacije Projekta WATSAN FBiH gradska kanalizacijska mreža i sistem za odvodnju su bili u još lošijem stanju (azbest – cementne, betonske cijevi - većinom) od vodovodne te su bile neophodne određene sanacije, izmjene ali i proširenje mreže na sva prigradska naselja koja još uvijek nemaju izgrađenu kanalizacijsku mrežu. Problem predstavlja veliki broj septičkih jama (s vodopropusnim dnom) koje su i dalje uzrok sve većeg zagađenja podzemnih voda. Samo pojedini dijelovi grada imaju svoje lokalne kolektore. Prije projekta izgradnje gradskog uređaja za pročišćavanje otpadne vode, u sklopu kanalizacijskog sustava grada Mostara nije postojao bilo kakav tretman otpadne vode, te se do tada izgrađenih približno 50 km mreže izlijevalo direktno u rijeku Neretvu na oko 30 izdvojenih lokacija.

Podaci o pod-projektu (Tekući i planirani radovi na izgradnji)

Predstavnici grada Mostara su pripremili Projektni sažetak za implementaciju u sklopu projekta WATSAN FBiH kao dio nastojanja da se osiguraju sredstva EIB-a u iznosu od 8.000.000 EUR za izgradnju 1. faze gradske kanalizacije. Faza 1 gradske kanalizacije sastoji se od nekoliko kanalizacijskih kolektora na obje obale rijeke Neretve. Procijenjeni ukupni troškovi faze 1 su 16.096 miliona EUR, uključujući ukupnu novu investiciju u iznosu od 11.796 milijuna EUR.

Grad Mostar do sada je:
- dobio odobrenje Gradskog vijeća za kredit EIB-a u iznosu od 8 milijuna EUR; - pripremio glavne projekte za sve dijelove faze 1 (ovaj trošak nije uključen u 11.796 milijuna EUR); - izgradio 2,77 km desnoobalnog glavnog kolektora; - u 2012.g. potpisao ugovor te osigurao sredstva (IPA 2010, Svjetska banka, SIDA, Gradska sredstva) za izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (razdoblje građenja je 3 godine plus 1 godine perioda za obavijesti o nedostacima i manjkavosti).

Opći podaci:

Općina Usora je najsjevernija općina u Zeničko-dobojskom Kantonu Federacije BiH. Pozicionirana je na 44o41’ 55’’ sjeverne geografske širine i 17o58’33’’ istočne geografske dužine sa nadmorskom visinom između 150 i 330m. Kao jedna od dvanaest općina Zeničko-dobojskog kantona Usora graniči sa općinama Tešanj, Doboj Jug i Doboj a obližnji gradovi su joj Tešanj (15 km južno), Teslić (15 km, jugo-zapadno), Doboj Jug ( 8 km, istočno), i Doboj (15 km, sjevero-istočno). Geografska oblast općine je površine 49,8 km2. Prema popisu iz 1991. godine područje općine Usora je brojalo 8.894 stanovnika, a prema statističkim procjenama na području općine trenutno boravi 7.700 stanovnika. Područje općine Usora sa okolinom se nalazi u pojasu umjereno-kontinentalne klime, čiji se uticaj osjeća dolinom rijeke Bosne iz Panonske nizije. Osnovna karakteristika ove klime su dosta oštre zime i topla ljeta, ali u odnosu na alpski pojas, manji su rasponi između zimskih i ljetnih temperatura. Najniže temperature na području općine su u mjesecu januaru, a najviše u mjesecu julu. Uz dosta dobar geo-prometni položaj i potencijal za budući razvitak gospodarstva od prirodnih resursa općine izdvajaju se obradivo poljoprivredno zemljište (3.510 ha), pogodno posebice za povrtlarsku, voćarsku i stočnu proizvodnju, zatim rijeka Usora sa hidro i ribolovno-turističkim potencijalom, te šume lišćara i četinara. Ukupno poljoprivredno zemljište čini 3.614 ha. Cjelokupno područje Općine obuhvaćeno je vodovodnom mrežom, a zaštita prirodnih resursa i okolišta osigurana je organiziranim odvozom smeća čiji su obveznici sva domačinstva i poslovni subjekti, te provođenjem okolišnih propisa i postupanjima mjerodavnih inspekcija.

Tehnički podaci

Vodoopskrba

Postojeći sustav vodoopskrbe na području općine Usora sastoji se od 5 zasebnih vodovodnih sustava, tako da je na vodovodni sustav priključeno oko 85% građana općine Usora. Vodovodna mreža je u dužini od oko 72 km, putem koje se građanima isporuči oko 421.580 m3 vode godišnje, od koje se u vidu otpadnih voda u okolicu oslobodi oko 337.260 m3/godišnje. Vodovodni objekti su izgrađeni u zadnjih 15tak godina i u dobrom su stanju. Izrađeni su projekti zaštite izvorišta, za koje je potrebno osigurati sredstva za provođenje mjera zaštite. Sustav distribucije vode je izveden na način da se voda sa izvorišta, odnosno crpne stanice, cjevovodom crpi i pretače u vodospremnike, odakle se gravitacijski distribuira ka krajnjim korisnicima, s tim da je potisni cjevovod u Žabljaku ujedno I distribucijski, I to bi trebalo u narednom vremenu promijeniti izgradnjom zasebnog potisnog voda. Izgrađeno je ukupno 12 bunara/izvorišta na 5 (pet) izvorišnih lokaliteta, sa izgrađenih 7 (sedam) vodospremnika/rezervoara ukupnog volumena 1050 m3. U naseljenom mjestu Žabljak, gdje će se implementirati općinski pod-projekt izgradnje kanalizacijskog sustava, vodoopskrbni sustav sastoji se od 4 izgrađena bunara u kojima su crpne stanice snage 7-11 KW, vodospremnika volumena 150 m3 i distributivne mreže u dužini od 4.500 metara. Voda se u ovom sustavu klorira u crpnoj stanici.

Kanalizacijski sustav

Glavne komponente kanalizacijskog sistema su kolektori, sistem sa prirodnim padom, pumpne stanice i napojni vod. Prečišćavanje otpadnih voda na području općine trenutno se ne izvodi a planirano je izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u II fazi općinskog pod-projekta, sa kapacitetom postrojenja od PE 1500 i procijenjenom vrijednosti ulaganja u izgradnju postrojenja od oko 350.000 €. S ciljem zaštite izvorišta pitke vode, zaštite od onečišćenja zraka i zemljišta, pristupilo se rješavanju neodrživog dosadašnjeg stanja, tako da su općina Usora i MZ Žabljak pristupili izradi projektne dokumentacije za izgradnju kanalizacije, i nakon toga izvođenju radova po fazama. Kanalizacijska mreža izgrađena je u dužini od 0,56 km i nije priključena na recipijent.

Podaci o pod-projektu (Tekući i planirani radovi na izgradnji)

Zbog nepovoljnog stanja vezanog za otpadne vode općina Usora je za implementiranje u sklopu projekta WATSAN FBiH kandidirala svoj općinski pod-projekt „Kanalizacija Žabljak” koji je u funkciji rješavanja izražene problematike sa otpadnim vodama u ravničarskom dijelu naseljenog mjesta i zaštite izvorišta pitke vode. Projektna dokumentacija izrađena je 2004. godine, a u odnosu na to projektirano stanje potrebno je radi cjelovitog rješavanja pitanja zaštite izvorišta povećati područje obuhvata kanalizacijskom mrežom i izvršiti proširenja iste, što uključuje projektiranje kako kanalizacijskih kolektora, tako i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Financijska konstrukcija za izgradnju postrojenja za prečišćavanje trenutno nije zatvorena, tako da će se isto graditi kao druga faza. Kanalizacijski sustav koji će se graditi u I fazi projekta sastoji se od pet kolektora ukupne duljine 7.140 metara, koji će funkcionirati kao gravitacijski kolektori i dijelom kombinirani, sa odvodnjom oborinskih voda (kišnica sa zgrada) radi ispiranja kolektora zbog minimalnog produžnog pada.

Opći podaci

Općina Doboj Jug se nalazi u Zeničko-Dobojskom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine, na 18° 03' 06'' istočne geografske dužine i 44° 41' 16'' sjeverne geografske širine, te pokriva površinu od 10,2 km2. Općina se nalazi na ušću rijeka Usore i Bosne, a rijeka Usora je ujedno i najveća pritoka rijeke Save u Bosni i Hercegovini. Nadmorska visina općine je uglavnom između 150-250m. Susjedni gradovi su Doboj, Usora, Petrovo, i Tešanj. Općinu Doboj Jug uglavnom karakteristišu vrlo vruća ljeta, umjereno hladne zime i jeseni koje su duže od proljeća. Najtopliji mjesec je juli a najhladniji januar. Godišnja količina padavina je oko 970mm/m2. Općina Doboj Jug je jedna od novih općina u BiH i njenu prednost nad drugim općinama predstavljaju dobro organizovane transportne veze. Općina trenutno ima 5.000 stanovnika koji žive u naseljima Matuzići i Mravići. Prema popisu iz 1991. godine u ova dva naselja, koja su pripadala općini Doboj, prije rata je živjelo 3.259 stanovnika. Gustoća naseljenosti u Općini Doboj Jug je oko 500 stanovnika/km2. Ova vrijednost je prilično visoka u odnosu na gustoću naseljenosti Zeničko-Dobojskog kantona (120 st/km2) i gustoću naseljenosti FBiH (89 stanovnika/km2).

Tehnički podaci

Vodoopskrba

Na javnu vodoopskrbnu mrežu priključeno je 96% stanovništva općine. Oko 50 kućanstava iz općine Tešanj (oko 200 stanovnika) koristi vodu putem javnog vodoopskrbnog sustava Doboj Jug. Općina Doboj Jug vodom se opskrbljuje putem vode iz rijeke Bosne. Sustav opskrbe sastoji se od 3 bunara sa ukupnim kapacitetom od 30 l/s, 6 rezervoara za vodu (2 za smanjenje pritiska), 3 crpne stanice (PS), 8,4 km dalekovoda i oko 35 km distributivne mreže. U općini nema postrojenja za obradu/tretman vode. Zahvaćena voda iz bunara se hloriše na izvoru prije distribucije a hlor se mjeri u rezervoarima. Analizu kvaliteta vode provodi Zavod za javno zdravstvo Zeničko-Dobojskog kantona jednom mjesečno, a kvalitet uglavnom ispunjava zahtjeve standarda Uredbe o sanitarnim uvjetima za pitku vodu (Službeni glasnik SFRJ, br. 33/87). Općenito ne postoje veliki problemi u području usluga, međutim tijekom ljetne sezone količine zahvaćene vode nisu dovoljne da služe cijelom broju potrošača. Općina Doboj Jug koristi SCADA sistem koji je povezan sa svim vodoopskrbnim objektima na sedam lokacija. Stručnjaci JKP prate cijeli proces vodoopskrbne usluge i nastoje identificirati probleme i promatrati preostali hlor u spremnicima putem SCADA sistema. Iako ukupni gubici u vodoopskrbnom sistemu nisu vrlo visoki (27%), većina gubitaka je uzrokovana pucanjem azbestno cementnih prijenosnih cijevi koje su stare i dotrajale, te kao takve predstavljaju najstarije elemente sistema.

Kanalizacija

U općini je samo djelimično uspostavljen sistem naplate usluga odvođenja otpadne vode. Prema podacima iz Strategije razvoja općine, u sklopu postojećeg sistema odvodnje otpadne vode otprilike 30% stanovništva koristi pojedinačne septičke jame, a ostatak kućanstava otpadne vode ispušta direktno u obližnje potoke, kanale i slično. Napravljen je veliki projekat za izgradnju primarnih kanalizacijskih kolektora za područje cijele općine. Izgradnja sistema prikupljanja otpadne vode je započela u 2006.g. i idejni projekat ovog segmenta je dovršen. Općina je također počela i sa izgradnjom kanalizacijskog sistema i do sada je izgrađeno oko 5,5 km od ukupno projektovanih 28 km kanalizacijske mreže (uglavnom kolektori). Postojeći projekat ne obuhvata sekundarne i tercijarne mreže kolektora. Na temelju podataka iz JKP-a PUC, na kanalizacijski sistem spojeno je 26 industrijskih preduzeća, a u budućnosti se planira spajanje svih postojećih. Glavni problemi u sistemu tretmana otpadne vode odnose se na nisku razinu mrežne veze i konekciju na kolektor. Iako je do sada izgrađeno oko 20% projektiranog sistema, samo 8% stanovništva je spojeno na javni sistem, što ukazuje na nisku razinu javne svijesti o važnosti otpadnih voda kao i usluge navedene u razvojnoj strategiji. Niska razina veze ima negativan uticaj na odgovarajuću održivost sistema. Sredstva od prikupljenih prihoda ne mogu pokriti cijeli sistem troškova. Kanalizacioni sistem općine sastoji se od dva zasebna kolektora, međutim kolektori za odvodnju oborinskih i fekalnih voda nisu odvojeni. Sistem kanalizacije ima prirodni pad bez postojanja pumpnih stanica. U općini Doboj Jug ne postoje postrojenja za obradu otpadnih voda. Sve otpadne vode prikupljaju se i ispuštaju izravno u rijeku Usoru bez ikakvog prečišćavanja a ne postoje niti crpne stanice otpadnih voda.

Podaci o pod-projektu (Tekući i planirani radovi na izgradnji)

Vodoopskrba

Obzirom na postojeće stanje u sistemu, nema tekućih projekata a planirani su slijedeći projekti:
• Izgradnja dva nasipa na rijeci Bosni za svrhu povećanja količine vode za piće

• Izgradnja jednog dodatnog bunara na postojećem izvoru.

Kanalizacija

Planirani projekti

Opći podaci

Općina Jajce nalazi se u zapadnom dijelu Kantona Središnja Bosna (Srednjobosanski kanton - SBK), u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine (BiH), na 40º 20´ 30´´ sjeverne geografske širine i 17º 14´ 16´´ istočne geografske dužine. Općina se prostire na površini od 363 km² i graniči s općinama Travnik, Dobretići i Donji Vakuf, koje pripadaju SBK, i općinama Jezero, Šipovo i Mrkonjić Grad u Republici Srpskoj (RS). Nadmorska visina općine Jajce kreće se između 350 m (vodopad) i 1.400 m (Suhi Vrh), a odlikuje je brdsko-planinski teren. Područje općine konsolidiralo se oko toka rijeke Vrbasa i njegove lijeve pritoke Plive, a 5 km od grada Jajca nalaze se Veliko i Malo Plivsko jezero. Klima općine je umjereno kontinentalna s toplim ljetima i oštrim i snježnim zimama. Prosječna julska temperatura zraka je l8 °C, a prosječna januarska temperatura zraka ja l,8°C.

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine općina je imala 45.007 stanovnika. U toku i nakon rata došlo je do značajnih promjena u demografskoj strukturi stanovništva općine te prema procjenama Federalnog zavoda za statistiku za 2010. godinu, Jajce broji 24.383 stanovnika. Osnovu ekonomije općine Jajce čine metaloprerađivačka industrija, drvna industrija, proizvodnja električne energije i rudarstvo. Šume pokrivaju 20.978 ha ili 54% ukupne teritorije općine. Na području općine nalazi se više mineralnih i rudnih nalazišta, uključujući nalazišta boksita u području Poljana i Bešpelja. U okolini grada postoje nalazišta nemetalnih materijala pogodnih za građevinarstvo. Rijeka Pliva sa svojim jezerima i vodopadom te bogato kulturno-historijsko naslijeđe predstavljaju jedinstvenu turističku ponudu Jajca. Privreda u Općini Jajce je u glavnom izvozno orjentisana.

Tehnički podaci

Vodoopskrba

Vodosnabdijevanje grada Jajce i dijela okolnih naselja vrši se najvećim dijelom putem vodozahvata na Velikom plivskom jezeru, te prirodnih izvorišta Dućani i Orahovac. Prema procjenama JKP „Vodovod i kanalizacija“ koji upravlja sistemom javnog vodosnabdijevanja, uslugama vodosnabdijevanja obuhvaćeno je 3.436 domaćinstava, što je 46,5% od ukupnog broja domaćinstava na području općine. Za naselja na desnoj strani Vrbasa, gdje živi oko 50% stanovništva općine, snabdijevanje vodom omogućeno je isključivo preko lokalnih vodovoda koji su pod upravom mjesnih zajednica. Na ovom području općine određen broj naselja nema riješeno vodosnabdijevanje, niti kanalizacionu mrežu. Obzirom da se vodosnabdijevanje iz javnog vodovoda većim dijelom vrši putem pumpnih stanica, učešće električne energije u cijeni vode prelazi 25%. Dužina vodovodne mreže je 80 km (30 km primarna, 50 km sekundarna), a ukupni kapacitet vodovodnog sistema u minimumu iznosi 80 l/sec, a u maksimumu 135 l/sec. Izgrađeni seoski vodovodi pružaju relativno nizak nivo vodosnabdijevanja, što je posebno izraženo ljeti u sušnim periodima kada se dostava vode pojedinim naseljima vrši putem cisterni. Kontrola vode i njena hlorizacija vrše se redovno samo u glavnom vodovodu, dok se u seoskim vodovodima ne vrši kontrola vode niti se izdvajaju sredstva za njihovo održavanje.

Kanalizaciona mreža

Postojeća kanalizaciona mreža uglavnom pokriva uže gradsko područje. Kanalizacija je mješovitog tipa odnosno prikupljaju se otpadne i oborinske vode koje se mrežom sekundarnih kanala odvode do glavnog kolektora. Glavni kolektor je položen lijevom obalom rijeke Plive, da bi tunelom na ušću rijeke Plive u rijeku Vrbas završio ispustom na lijevoj obali rijeke Vrbas. Ovaj kolektor je izveden od betonskih cijevi profila 300, 500, 600 i 800 mm, dužine 2440 m, a budući da prikuplja oborinske vode opremljen je sa jednim kišnim propustom. Glavnim kolektorom se prikupljaju otpadne vode užeg urbanog područja i na jednom mjestu ispuštaju u rijeku Vrbas. Ostalo gradsko područje nizvodno od ispusta glavnog kolektora pokriveno je mrežom kolektora mješovitog tipa koji se zasebno uvode u rijeku Vrbas. Gradsko područje sa desne obale rijeke Plive je priključeno na kolektor profila 500 i 1000 mm koji se nakon prelaska rijeke Plive priključuju na glavni gradski kolektor. Postojeća mreža izvedena je od betonskih i azbestnih cijevi. Sadašnji industrijski pogoni locirani u industrijskoj zoni uzvodno od gradskog područja svoje otpadne vode ispuštaju direktno u rijeku Vrbas mrežom sopstvenih kanalizacionih ispusta. Sistem prečišćavanja otpadnih voda na području Općine Jajce nije izgrađen a glavni recipijent oborinskih i otpadnih voda je rijeka Vrbas.

Podaci o pod-projektu (postojeći i planirani radovi na izgradnji)

Vodoopskrba

Kanalizacija

Opći podaci

Općina Bosansko Grahovo locirana je u jugozapadnom dijelu BiH i obuhvata površinu od 780 km2, a nalazi se u sastavu Kantona 10 - Livno Federacije BiH. Područje opštine je okruženo planinama Uilica (1602 m), Jadovnik (1650 m), Šator (1872 m) i Dinara (vrh Veliki bat 1851 m) a između ovih planina smještena su i dva kraška polja, Grahovsko i Livanjsko polje. Geografska širina i dužina općine Bosansko Grahovo je 44° 11' 00'' N i 16° 22' 00'' E, a nadmorska visina u centru Bosanskog Grahova je 860 m. Bosansko Grahovo graniči sa opštinama Drvar, Glamoč, Livno i Kulen Vakuf u Federaciji BiH i opštinama Srb, Knin i Kijevo u Republici Hrvatskoj, a od obale Jadranskog mora udaljena je 80 km (Šibenik). Općina Bosansko Grahovo je magistralnim putevima povezana sa Kninom u Republici Hrvatskoj a zatim Livnom i Drvarom u Federaciji BiH. Kroz teritoriju Opštine Bosansko Grahovo prolazi željeznička pruga Bosanski Novi – Knin u dužini od 1700 m sa željezničkom stanicom Bosanski Drenovac.

Iako blizu Jadranskog mora, općina Bosansko Grahovo ima kontinentalnu klimu, sa dugim i jakim zimama i kratkim i toplim ljetima i velikim brojem sunčanih dana u toku godine. Prosječne godišnje padavine su 1990 mm a prosječna temperatura 5,6 °C. Po popisu iz 1991.g. općina Bosansko Grahovo je imala 8.311 a danas ima oko 3.500 stanovnika. Općina je do 1992. godine imala 3250 zaposlenih radnika koji su bili zaposleni u različitim privrednim subjektima, uslužnim djelatnostima te lokalnim ustanovama. U toku rata i neposredno poslije rata uništeni su ekonomski kapaciteti, te je danas na području općine zaposleno svega oko 400 radnika. Na području Grahovskog polja smješteno je značajno nalazište ''gline'' u Vidovićima, a na području Livanjskog polja koje pripada općini smješteno je nalazište ''treseta'' u Pržinama, čije se rezerve procjenjuju na oko 3 miliona tona a na istom lokalitetu je i rasadnik za proizvodnju šumskih sadnica, ukrasnih i dekorativnih vrsta sadnica. Šumsko područje obuhvata površinu od 29.558 ha, oranice 2.755 ha, livade 11.262 ha i pašnjaci 33.019 ha.

Tehnički podaci

Vodoopskrba

Na području općine korišteno je više izvorišta vode od kojih su izgrađeni vodoopskrbni sistemi. Izvorište za glavni gradski vodovod na kojem se kaptira voda je 10 km udaljeno selo Peći. Kaptirana voda iz kaptažnog rezervoara transportuje se azbest-cementnim cijevima do rezervoara vode na ''Gradini'' (150 metara kubnih obujma) gdje su instalirane pumpe za pumpanje vode u glavni rezervoar za snabdijevanje grada, a druga dva kraka transportuju vodu azbest-cementnim cijevima za sela Resanovce i Zebe. Uređaji za hlorisanje vode instalirani su na kaptažnom rezervoaru u selu Peći. Sa pomoćnog izvorišta ''Studeno vrelo'' pumpne stanice pumpaju vodu do kaptaže ''Grmuša vrelo'' koja se odatle u sistem transportuje azbest-cementnim cijevima. Industrijski vodovod se kaptira na ''Brkića vrelu'' odakle se voda azbest-cementnim cijevima transportuje do pumpne stanice ''Vrba'' kapaciteta 10 l/s, nakon čega se šalje u poseban spremnik (rezervoar) na ''Bašincu'' koji je niži od gradskog ali dovoljno visoko iznad Grahovske industrijske zone. Kvalitetu vode kontroliše Zavod za javno zdravstvo HBŽ Livno putem redovnog uzimanja uzoraka vode na različitim mjestima distribucije. Do krajnjih korisnika prirodnim padom voda se sa izvorišta distribuira azbest-cementnim cijevima do rezervoara u podnožju brda 'Gradina'', a sa pumpne stanice do glavnog gradskog rezervoara na brdu ''Gradina'', a zatim se iz glavnog rezervoara distribuira u gradsku vodovodnu mrežu prirodnim padom.

Kanalizacijska mreža

U gradu je izgrađena prva faza kanalizacionog sistema kojeg čine 1000 m duge kolektorske cijevi promjera 1200 mm i kanalizaciona mreža dužine cca 5000 m i promjera 125 do 800 mm. U svrhu poboljšanja i proširivanja tog sistema te da bi se izbjeglo zagađivanja tla, vode i vazduha u nizvodnim prostorima predviđeno je uraditi i drugu fazu kanalizacionog sistema. Na lokalitetu ''Pašića polje'' izgrađen je kolektor – prečistač otpadne vode koji je u toku rata devastiran i trenutno nije u funkciji. Podaci o pod-projektu (Tekući i planirani radovi na izgradnji)

Vodoopskrba i Kanalizacija

Općina Bosansko Grahovo je izvršila djelomičnu rekonstrukciju vodosistema sa Izvorišta ''Peći'' izmjenom azbest-cementnih cijevi sa PVC cijevima, izgradnju hlorne stanice na kaptaži izvorišta, i izmjenu azbest-cementnih cijevi sa PVC cijevima za naseljeno mjesto Zebe. Za dovršetak rekonstrukcije planirane su aktivnosti na izmjeni cjevovoda do rezervoara ''Gradina'' i rekonstrukcija rezervoara na ''Gradini'', a nakon toga se planira i rekonstrukcija cjevovoda sa izvorišta ''Studeno vrelo'' radi poboljšanja kvaliteta u snabdijevanju vodom stanovnika općine i smanjenja gubitaka vode u transportu, a zatim i zamjena azbest-cementnih cijevi.

Opći podaci

Općina Glamoč je jedna od šest općina Kantona 10 Federacije BiH sa ukupnom površinom od 1033 km2. U okviru Kantona općina graniči sa općinama Kupres, Livno, Bosansko Grahovo i Drvar. U Republici Srpskoj Glamoč graniči sa općinama Ribnik, Mrkonjić Grad i Šipovo. Općina je smještena u centralnom dijelu Glamočkog polja omeđenog planinskim vrhovima čija visina se kreće od 1765 m.n.v (Slovinj) do 2006 m.n.v (Cincar). Prema popisu iz 1991. godine na teritoriji općine Glamoč živjelo je 12.593 stanovnika sa izraženim trendom depopulacije, dok podaci Agencije za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka BiH iz 2010. godine govore da na teritoriji općine živi 4.950 stanovnika.

Na području općine izdvajaju se dva osnovna klimatska tipa i to umjereno-kontinentalni u Glamočkom polju i planinski na kompletnom planinskom obodu. U polju, srednja godišnja temperatura iznosi 6,7 C, a na planinskom okviru u zoni planinske klime 4,7 C. U području polja najtopliji mjesec je juli, a u području okolnih planina avgust. U području umjereno-kontinentalne klime godišnje padne između 900 i 1000 mm padavina. Padavine se javljaju uglavnom u obliku kiše i snijega. Oba klimatska područja su karakteristična po regionalnim vjetrovima. Poznati su kao sjeverni ili sjeveroistočni vjetar i južni ili jugozapadni ili jugoistočni vjetar. Prosječna godišnja temperatura je 7,3 °C.

Tehnički podaci

Vodoopskrba

Sistem vodosnabdijevanja grada se sastoji od 3 odvojena sistema. Sistem Goništa kao najveći sistem snabdijeva se iz 2 bušena bunara (Vrba i Suvalj) koji se nalaze u jugozapadnom dijelu Glamočkog polja. Trenutni kapacitet ovih bunara je 30 l/s. Potisni cjevovod je dužine 7000m. Voda se sa ova 2 bunara pumpa u rezervoar Goništa (V=1300m3) i odatle se gravitaciono distribuira do krajnjih potrošača. Sistem Busija je gravitacioni sistem. Iz izvora Dumaca (kapacitet 2 l/s) voda gravitaciono dolazi do rezervoara Busija a iz njega gravitaciono do krajnjih potrošača za naselja Luke i Livanjsku cestu. Sistem Ajazma je gravitacioni sistem koji snabdijeva potrošače u Hasićima. Voda se uzima iz izvorišta Ajazma (kapacitet 1 l/s) i distribuira do krajnjih potrošača gravitaciono. Ova dva sistema su mala i pokrivaju samo manji dio grada. Pošto se radi o gravitacionim sistemima još uvijek su u funkciji. Pošto se radi o bunarima i izvorištima nema potrebe za dodatnim prečišćavanjem. Radi se samo hlorisanje vode. Distributivni sistem je gravitacioni. Ukupna dužina mreže je 13590m u sva tri sistema. Profili se kreću od 200mm do 50mm. Priključni vodovi su najčešće izvedeni pocinčanim cijevima što predstavlja veliki problem sistemu jer su tu najveći gubici u mreži. Zastupljeni su podjednako svi materijali: azbest cement, ljevano željezo, PVC i PE. Trenutni gubici u mreži su 59%, tako da tokom ljetnih mjeseci dolazi i do restrikcije u snabdijevanju.

Kanalizaciona mreža

Samo najuži dio grada pokriven je kanalizacionim sistemom. Radi se o mješovitim kolektorima sa prirodnim padom koji su profila od 40-50cm, dok je profil glavnog kolektora od 50/70 do 80/120cm na zadnjoj dionici prema ispustu. Kao recipient služi prirodna depresija Rivine gdje se otpadne vode ispuštaju zajedno sa oborinskim. Ukupna dužina postojećih primarnih koletora je 4610m. U općini ne postoji sistem za prečišćavanje otpadnih voda.

Podaci o pod-projektu (Tekući i planirani radovi na izgradnji)

Vodoopskrba

Trenutno nema radova u sistemu, osim tekućeg održavanja. Planirano je da se u narednom periodu uradi rekonstrukcija postojećeg sistema vodosnabdijevanja. Prioritet je da se uradi zamjena dijela potisnog cjevovoda u dužini 600m gdje je utvrdjeno da su gubici 7 l/s. Takodjer se planira zamjena dijela distributivne mreže u dva dijela grada (uži centar L=200m i dio prigradskog naselja u dužini L=890m sa rekonstrukcijom priključaka). Planira se i osposobljavanje postojećeg bunara koji je napušten u toku rata kapaciteta 8 l/s, kao i izgradnja rezervoara Rudine kapaciteta 250m3 za snabdijevanje naselja u jugozapadnom dijelu polja s tim da će ovo biti dio sistema Gonište.

Kanalizacija

Trenutni poslovi na kanalizaciji su uglavnom usmjereni na rekonstrukciju postojećih rešetki na saobraćajnicama preko kojih se površinska voda upušta u kolektore (najčešća oštećenja nastaju uslijed bujica koje donesu veću količinu šljunka i zbog nedostatka rešetki ulaze direktno u sistem). U sklopu kreditnog zaduženja planira se rekonstrukcija dijela glavnog kolektora koji je oštećen na dužini 50m te ga je potrebno zamijeniti. Takodje je predvidjeno snimanje i čišćenje glavnog kolektora.

Opći podaci

Općina Kupres locirana je u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine koji administrativno pripada Županiji 10 odnosno Hercegbosanskoj županiji Federacije BiH. Sa prosječnom nadmorskom visinom cjelokupne oblasti iznad 1135 m, planinskom klimom i visoravnima površine 20 km2, okružena sa 18 planinskih vrhova visine od 1272 do 1828 m, općina Kupres pokriva geografsku oblast od 587 km2. Obližnji gradovi općine su Livno i Bugojno. Kupres povezuje kontinentalni dio BiH i Hrvatske sa Dalmacijom i Jadranskim morem i obiluje prirodnim raznolikostima koja uz bogatstvo vodom i šumom uključuju kulturno arheološke znamenitosti, što daje odlične preduvjete za razvoj.

Klimatske prilike ovog podneblja uvelike definira nadmorska visina. Klima je planinsko-alpska, oštra, s prosječnom godišnjom temperaturom od 5.7° C. Prosječni godišnji broj dana sa padavinama je 141, od toga je 55 dana snježnih padavina. Snažni planinski vjetrovi uzrokuju niske temperature a česte su i snježne vijavice. Prosječna ljetna temperatura je 13,5°C a prosječna zimska temperatura je – 3,8°C. Ukupna količina padavina je 1227 mm/godišnje a prosječna pokrivenost snijegom je 5 mjeseci u godini.

Kupreška općina je relativno mala kada se u obzir uzme veličina i broj stanovnika općine koji iznosi 4500, (vikendaši – turisti 3000). Od ekonomskih aktivnosti najrazvijeniji su turizam, poljoprivreda (farme), mljekarska djelatnost, drvna i metalna djelatnost i obrti. Geostrateški položaj Kupresa određuje i njegov značaj u užoj i široj regiji te stvara mogućnosti za daljnji razvoj i čini ga izuzetno privlačnim za život, odmor i posao

Tehnički podaci

Vodoopskrba
Voda se sa četiri postojeća izvorišta (Hajdarevac, Šadinac, Točak i Bašinac) korisnicima distribuira putem gradske, prigradske i seoske vodoopskrbne mreže koja je u dotrajalom stanju. Redovnim mjerenjem kvalitete vode još uvijek nije konstatovana potreba za tretman odnosno pročišćivanje.

Kanalizacijski sistem
Kanalizacijski sistem je mješoviti sa prirodnim padom, u kojem nedostaju neophodni kolektori i pumpne stanice. Otpadna voda se bez bilo kakvog tretmana ispušta u rječicu Karćevac koja pripada Jadranskom i Crnomorskom slivu.

Opći podaci

Općina Prozor-Rama locirana je u Hercegovačko-Neretvanskoj županiji/kantonu Federacije BiH. Geografska oblast općine pokriva 480 km2 zemljišta brdsko-planinskog pojasa centralnog dijela kako Federacije tako i BiH a odlikuje se vrlo razvijenim reljefom sa dubokim i dugim riječnim dolinama koje su usječene u planine i često imaju kanjonski oblik. Nadmorska visina ovog područja kreće se između 270 i 1950 m.n.m. a najveća rijeka područja je Rama. Općina graniči sa općinama Tomislavgrad, Kupres, Gornji Vakuf/Uskoplje, Konjic, Jablanica i Posušje. Općinsko područje ima osobenosti pred planinske klime sa umjereno toplim ljetom ( 18-20º C) i zimom u prosjeku nešto hladnijom od umjereno-kontinentalne klime (od –2 do –4º C). Godišnja kolebanja temperature kreću se između 20 i 24º C. Prosječna godišnja temperatura je niža od 10º C. Godišnja količina padavina iznosi 1200 mm. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine na ovom području je živjelo 19760 žitelja.

Tehnički podaci

Vodoopskrba

Vodoopskrbni sustav naselja po obodu Ramskog jezera uklapa se u postojeći vodovodni sustav grada Prozora i zajedno s njim čini jedinstvenu cjelinu. Prije izrade glavnog projekta za objekte vodovodnog sustava oko Ramskog jezera postojali su zajednički objekti sa vodovodnim sustavom grada Prozor i to: kaptažni objekt izvorišta Krupić, crpna stanica Krupić, tlačni cjevovod CS Krupić-VS Krč i vodosprema Krč. Transport vode u sustavu obavlja se sa vrela Krupić, potisnim cijevnim vodom od crpne stanice Krupić do vodospreme Krč, a zatim od Vodospreme dalje gravitacionim i dijelom tlačnim cijevnim vodovima do distribucionih vodosprema. Prostorni obuhvat sustava proteže se na ukupno šesnaest naselja, a to su Jaklići, Rumboci, Varvara, Kovačevo Polje, Mluša, Ploča, Podbor, Ripci, Šćit, Družinovići, Lapsunj, Ometala, Šlimac, Paljike i Gmići. Izgradnja sustava počela je 1990. god. Izgrađen je dio magistralnog cjevovoda u dužini 7000 m i većim dijelom vodospreme Rumboci 1 i Rumboci 3. U okviru sustava predviđena je izgradnja šesnaest (16) distribucionih vodosprema zapremine od 150 m³ do 400 m³, zatim četiri (4) crpne i četiri (4) hidroforske stanice. Ukupna dužina cijevnih vodova u sustavu iznosi 33.711,0 m sa promjerima cijevnih vodova od ND 60 do ND 300 mm. Opskrba vodom se ostvaruje sa postojećeg vodozahvata na vrelu Krupić, koji se već nalazi u funkciji izvorišta u sklopu vodoopskrbnog sustava naselja Prozor. Mjerodavna minimalna izdašnost izvorišta Krupić rang pojave 1/20 (jednom u dvadeset godina) utvrđena dugogodišnjim mjerenjima izdašnosti je 250 l/sek i dovoljna je da podmiri dugoročne potrebe grada Prozor i svih naselja uz akumulaciju Rama. Od distribucionih vodosprema voda se distribuira do svih potrošača. U okviru sustava izgrađeno je 35.171,74 m distribucione, sekundarne mreže za naselja i devet(9) distribucionih vodosprema ukupne zapremine 3400 m³, te jedna(1)crpna stanica i dvije hidroforske stanice.

Kanalizaciona mreža

Javni kanalizacijski sustav u općini Prozor Rama bit će realizovan kroz projekt WATSAN FBiH. Pripremljeni izvedbeni projekt obuhvaća fekalnu kanalizaciju (13.858,95 m) i oborinsku kanalizaciju (12.102,87 m). Sistem projektirane kanalizacijske mreže naselja Prozor u potpunosti je gravitacijski a kanalizacijske cijevi su od PEHD DN 280 i DN 315 mm. U izradi će se koristiti montažna revizijska tipska okna i montažna revizijska kaskadna tipska okna. Sva prikupljena otpadna voda će voditi do sabirnog okna iz kojeg će ići na uređaj za prečišćavanje. Za uređaj je usvojeno rješenje BIOCOS tehnologije odnosno kombinacija jednostavnog postupka u kojem se povratni mulj vraća u aeracijski bazen B cikličnim postupkom taloženja i miješanja koje se provodi u drugom bazenu tzv. SU-bazenu. SU-bazen,zamjenjuje potrebne taložnice pri normalnom postupku sa eracijkim bazenima i taloženjem te sa samim sobom i kompletnom crpnom postajom za povrat mulja. Ta dva bazena B i SU povezana su otvorima na dnu i u gornjoj razini vode tako da se ponašaju kao sustav spojenih posuda. Sustav je automatiziran tako da je predviđeno vremensko upravljanje za svaku fazu. Odvod mulja reguliran je tako da se iz sustava odvaja samo suvišni mulj. Sav mulj s uređaja za pročišćavanje i iz septički jama bit će stabilan i siguran za odlaganje. Izgradnjom uređaja za prečišćavanje otpadnih voda smanjit će se zagađenje rijeke Prozorčice, Rame i Jablaničkog jezera odnosno sliva rijeke Neretve i poboljšati stanje eko sustava na nizvodnim područjima. Ovim uređajem će se pročistiti sve komunalne otpadne vode koje se skupljaju u gradskom kanalizacijskom sustavu na ekonomski prihvatljiv način, zakonski tražen i na tehnološkoj prihvatljivoj razini prije nego što se pročišćena otpadna voda ispusti u recipijent vodotok Prozorčicu. Imlementacija projekta planirana je u fazama, i to I faza 3000 ES i II faza još 3000 ES

Podaci o pod-projektu (tekući i planirani radovi na izgradnji)

Vodoopskrba

A 1- Sanacija postojećeg vodoopskrbnog sustava i dovršetak vodoopskrbnog sustava oko Ramskog jezera

A 1.1 - ispitivanje i sanacija magistralnog AC cjevovoda
A.1.2 - rekonstrukcija vodovodne mreže grada Prozor -realizirati zajedno sa B.1.
A.1.3 - modernizacija CS“Krupić“
A.1.4 - nadzorno-upravljački sustav i sanacija klorne stanice na lokaciji centralne VSP“KRČ
A.1.5 - Sekundarna mreža naselja (Varvara,Rumboci,Jaklići,Ripci, Ploča,Mluša, II faza, i naselje Kovačevo Polje)
A.1.6 - vodospreme Mluša i Kovačevo Polje

A 2 - Izgradnja vodoopskrbnog sustava naselja uz magistralni cjevovod (potez Ometale-Družinovići)

A 2.1 - transportni cjevovod za (Družinovići, Ometale, Šlimac)
A 2.2 - vodospreme(Družinovići, Ometale, Šlimac)
A 2.3 - Crpna stanica Šlimac
A 2.4 - Hidro-stanica Ometale
A 2.5 - sek.mreža naselja(Družinovići, Ometeale, Lapsunj, Šlimac)

A 3 - Izgradnja vodoopskrbnog sustava prigradskih naselja

A 3.1 - potisni cjevovod za(Paljike, Gmiće)
A 3.2 - vodospreme (Paljike, Gmići)
A 3.3 - Crpna stanica Paljike, Gmići
A 3.4 - Hidro-stanica Gmići
A 3.5 - sekundarna mreža (Gmići, Paljike)

Kanalizacija

B 1- Izgradnja glavnog kolektora kanalizacije dužine 4500 m uže gradske zone
B 2- Uređaj za prečišćavanje otpadne vode kapaciteta 3000 ES, I faza

Opći podaci

Općina Konjic locirana je u Hercegovačko Neretvanskom Kantonu Federacije BiH, uz magistralni put M 17, između Sarajeva (60 km) i Mostara (70 km). Nadmorska visina općine je 280 m, geografska širina 17º 45 ´ i 18º 18´ a geografska dužina 42 º 28´ i 43º 53´. Obližnji gradovi su Sarajevo, Jablanica, Mostar, Prozor-Rama i Fojnica. Geografska oblast općine pokriva 1350 km2, što je 2,6 % od cjelokupne površine BiH, te je općina Konjic po veličini među najvećim općinama u BiH. Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva općina Konjic ima ukupno 34 217 stanovnika i 9 286 domaćinstava. Od industrije je najviše zastupljena metaloprerađivačka, hemijska i drvno prerađivačka industrija, a razvijene su i razne zanatske usluge, ugostiteljstvo i trgovina, turističke djelatnosti, poljoprivreda i šumarstvo.

U predjelima općinske teritorije do 450 m nadmorske visine vladaju mediteranski klimatski uslovi, dok je u oblastima višim od 450 m zastupljena kontinentalna klima. Srednja godišnja temperatura iznosi 11,8 ºC a najhladniji mjesec je januar, sa srednjom temperaturom od 0,3 ºC. U pogledu padavina Konjic pripada izmijenjenom sredozemnom padavinskom režimu, sa godišnjim maksimumom padavina u mjesecu novembru i sekundarnim minimumom u mjesecu martu. Ukupna godišnja količina padavina kreće se oko 1500 mm, sa najmanjom količinom u julu i augustu, a najvećom u oktobru, novembru i decembru. Od vjetrova koji su prisutni u 72,9% dana u godini najvažniji su južni u proljeće i jesen, i sjeverni u zimskom periodu.

Tehnički podaci

Vodoopskrba

Grad Konjic vodom se snabdijeva sa vodozahvata “Ljuta”. Voda se gravitacionim cjevovodom transportuje do dva rezervoara a to su rezervoar “Klipanovac” zapremine 1700 m3 i rezervoar “Čemer” zapremine 3400 m3. Na lokaciji vodozahvata je izgrađena hlorna stanica gdje se vrši hlorisanje vode kao jedini oblik prečišćavanja. Kontrolu kvaliteta vode (hemijsko-biološku i bakteriološku) vrši “Zavod za javno zdravstvo”- Mostar. Distribucija vode u gradskoj mreži vrši se gravitaciono izuzev dvije zone (Tuleg-Pomol-Glavica i Repovica) gdje je zbog visinskog položaja ovih naselja izgrađen pumpni sistem sa rezervoarima. Gradski distributivni sistem je granato-prstenastog tipa.

Kanalizacijski sistem

Kanalizacioni sistem grada Konjica je izgrađen kao separatni sistem izuzev manjih dijelova naselja gdje je zastupljen mješoviti kanalizacioni sistem. Protok je gravitacioni. Do sada su izgrađeni dijelovi Lijevoobalnog (ACC 350mm, L= 550m) i Desnoobalnog kolektora (ACC 450mm, L=860m) sa privremenim ispustima u rijeku Neretvu. Do početka implementacije projekta WATSAN FBiH u općinskom kanalizacionom sistemu nije bilo izgrađenih uređeja za prečišćavanje a ispust fekalne kanalizacije ispuštao se u recipijente – rijeke Neretvu i Trešanicu, na 47 ispusnih tački.

Podaci o pod-projektu

Tekući i planirani radovi na izgradnji

Pod-projekt uključuje investicije u dogradnju kolektorskog kanalizacionog sistema i izradu postrojenja za smanjenje unosa nutrijenata i to:
1. Dogradnja i rekonstrukcija kolektorskog sistema ( izgradnja desnog i lijevog kolektora)
2. Izgradnja postrojenja za primarni tretman tj. uređaja za biološku obradu otpadnih voda kako bi se smanjio unos nutrijenata u recipijent tj. rijeku Neretvu.

Rekonstrukcija i dogradnja kanalizacione mreže

Projektom rekonstrukcije i dogradnje kanalizacione mreže grada Konjica predviđa se izgradnja kanalizacione mreže (fekalne) u ukupnoj dužini od L=15.415,94 m. sa profilima glavnih kolektora 400 i 500 mm. Projekat je rađen sa usvojenom specifičnom potrošnjom od 200 l/st./dan. Kandidovanim projektom i investicijskim sredstvima kroz općinski projektat izgradit će se fekalni kolektor lijeve i desne obale. Lijevoobalni kolektor je ukupne dužine 4.219,29 m s tim da bi u njega bio integrisan postojeći koji je izgrađen u dužini od 718,33 m. Na ovom kolektoru će se prema revidovanom tehničkom rješenju izgraditi najmanje dvije pumpne stanice „Novi most“ i „ Drecelj“ kao i mjesta revizionih okana sa profilima cijevi fi 300, 400 i 450, koje su definisane glavnim projektom. Desnoobalni kolektor bi prema idejnom projektu pohvatao glavne izvode sa lokacija Stari most, Novi most i naselje Luka i Trešanica i odveo otpadnu vodu na centralni uređaj za prečišćavanje. Prelazak kolektora na lijevu obalu bi se ostvario preko mosta „Drecelj“ gdje bi se uklopio na lijevoobalni kolektor te bi se sa te tačke fekalne vode gravitaciono transportovale na centralni uređaj. Novoizgrađeni desnoobalni kolektor planiran je u dužini od 2400 m cijevi fi 300 i 400 mm, sa najmanje dvije pumpne stanice „Luka“ i „Drecelj“ i mjestima revizionih okana.

Opći podaci

Općina Čitluk locirana je u Hercegovačko Neretvanskoj Županiji Federacije BiH i nalazi se na pogodnom zemljopisnom području prostora od oko 181 km2 i nadmorskoj visini koja varira između 22 i 582 metara nadmorske visine. Općinsko središte, grad Čitluk, administrativno je sjedište općine i nalazi se u centralnom dijelu visoravni Brotnjo, na raskrižju prometnica prema Mostaru, Ljubuškom, Čapljini, Međugorju i Širokom Brijegu. Na općinskom području prevladava sredozemna klima sa oko 1700 sati sunčanog razdoblja u godini ili oko 170 sunčanih dana godišnje. Prosječna godišnja količina padavina na općinskom prostoru je oko 1200 mm. Općina Čitluk ima 17.500 stanovnika a gustina naseljenosti je 96,68 stanovnika po kvadratnom kilometru. Od ekonomskih aktivnosti najviše su razvijene Poljoprivreda, turizam i malo poduzetništvo.

Tehnički podaci

Postojeći sistem i objekti vodoopskrbe

Mreža i objekti vodoopskrbe općine Čitluk su izgrađeni u različitim vremenskim razdobljima. Jedan dio sustava izgrađen je u periodu nakon 1995. godine te zahtijeva manje održavanje od dijela koji je izgrađen mnogo prije perioda od prije nekih 30 godina. Postojeći objekti vodoopskrbnog sustava općine Čitlčuk uključuju Vodocrpilište i Crpnu postaju “Biletići polje” (350 l/s), Potisni tlačni cjevovod (2xDN=300mm), Vodospremu “Jelina Glavica” - Blizanci (V=2x1000 m3), Gravitacioni cjevovod do naselja Čitluk (AC DN=350mm) i gravitacioni cjevovod do naselja G.V. Ograđenik (PVC DN=315mm), Prekidnu komoru “Gradina” (V=2x200m3), Vodospremu “Čitluk-Greda” (V=2x200m3) koja nije u funkciji, Crpnu postaju “Ograđenik” (2x132; Qinst=134l/s, Hp=110m), Vodospremu “Odaci I” (V=2x2000m3, K.D=350m.n.m) sa crpnom postajom “Odaci” (3x22KW, 66l/s, Hp=55m), Vodospremu “Odaci II” (V=2x1000m3, K.D 400m.n.m), Crpnu postaju “Gradnići I” (3x37KW, Qinst=66l/s, Hp=90m), Vodospremu “Gradnići” (V=2x500m3, K.D=340m.n.m.) sa crpnom postajom “Gradnići II” (2x30KW, Qinst=40l/s, Hp=90m), Vodospremu “Dobro selo” (V=2x500m2, K.D.=400m.n.v.) i Glavne tlačne i distribucijske cjevovode i mreže sa vodospremama.

Kanalizacijska mreža

Postojeći sustav kanalizacijske mreže je mješoviti, sa glavnim kanalizacijskim kolektorom od Čitluka do lokacije uređaja za pročišćavanje u naselju Potpolje, DN=500 mm PEHD, u duljini od 2650 m. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Čitluk izgrađen je u prvoj fazi za 7000 stanovnika i sastoji se od: mehaničkog dijela uređaja, primarnih i sekundarnih taložnika, taložnika mulja, kompresorske stanice i upravljačkog objekta.

Podaci o pod-projektu (Tekući i planirani radovi na izgradnji)

Vodoopskrba

Kroz projekat WATSAN FBiH panirani su pod-projekti racionalizacije poboljšanja kvalitete vodoopskrbe (proširenje glavne vodospreme, novi tlačni cjevovod sa vodocrpilišta i rekonstrukcija dijela distribucijske mreže)

Kanalizacija

Kroz projekat WATSAN FBiH planirana je izgradnja II faze kanalizacijskog sustava Međugorje i Bijakovići (kanalizacijska mreža, crpna stanica, kanalizacijski kolektor i uređaj za pročišćavanje).

Opći podaci

Općina Tešanj locirana je u Zeničko Dobojskom (Ze-Do) Kantonu Federacije BiH. Geografska oblast općine pokriva 163 km2 a nadmorska visina općinskog područja varira između 150 i 730 m (grad Tešanj 230 m). Obližnji gradovi su Maglaj (12.5km jugoistočno), Teslić (10.5 km zapadno) i Doboj (15.5 km sjever-istočno) te općine Doboj-jug i Usora. Klimatološke karakteristike svrstavaju općinu Tešanj u predjele sa umjereno - kontinentalnom klimom. Sistem naseljenih mjesta na području općine Tešanj se formirao na način da su se uz Grad Tešanj kao centralno upravno - administrativno sjedište i najveće naselje formirala i dva po karakteru i veličini prepoznatljiva sekundarna centra: Jelah i Tešanjka. U okviru prikaza demografske slike općine Tešanj treba naglasiti veliku gustinu naseljenosti koja iznosi 293 st/km2. Poslovno okruženje općine Tešanj je atraktivno, kako za domaće tako i za inostrane investitore. Tešanj ima razvijenu industrijsku kulturu i dugogodišnju tradiciju u proizvodnji autodijelova za vodeće svjetske proizvođače a prisutno je i veliko iskustvo u preradi tekstila i kože, kao i specijalizovana znanja i vještine u proizvodnji namještaja, a u novije vrijeme se intenzivno razvija i prehrambena industrija.

Tehnički podaci

Vodoopskrba
Vodosnabdijevanje općine se vrši putem javnog sistema koji je u nadležnosti JP Rad, mjesnih i seoskih vodovoda koji su u nadležnosti grupe građana ili predstavnika MZ i individualnih bunara i izvora za pojedinačna domaćinstva koji su u direktnoj nadležnosti korisnika. Javni sistem vodosnabdjevanja koristi izvorišta Jelah, Stupa-Mekiš i Kraševo. Izvorište Jelah se zasniva na bunarskom zahvatu podzemne vode. Sa izvorišta Jelah preko PS “Jelah” voda se transportuje potisnim cjevovodom promjera ∅ 300 mm do rezervoara “Jevadžije” (V = 600 m3), a dalje preko PS “Jevadžije” do rezervoara “Krndija” (V = 2x200 m3) i dalje do rasteretne komore “Bukva” (V = 80 m3). Izvorište Stupa-Mekiš se sastoji od dva tirolska zahvata na otvorenom potoku. Sa izvorišta Stupa-Mekiš voda se transportuje gravitacionim cjevovodom promjera ∅ 150 mm do  postrojenja za kondicioniranje pitke vode Tešanj i dalje do rezervoara “Tešanj” (V = 330 m3). Kvalitet vode sa izvorišta Stupa-Mekiš ne zadovoljava bez tretmana, zbog čestih mutnoća, dok iz preostala dva izvorišta zadovoljava bez tretmana, uz hlorisanje. Izvorište Kraševo je formirano u priobalju rijeke Usore i sastoji se od pet (5) bunarskih zahvatnih objekata. Sa izvorišta Kraševo voda se transportuje potisnim cjevovodom promjera ∅ 150 mm do rezervoara “Kraševo I” (V = 100 m3), a dalje preko P.S. “Kraševo I” (V = 100 m3) potisnim cjevovodom ∅ 150 mm do rezervoara “Kraševo II” (V = 100 m3) i dalje preko P.S. “Kraševo II” potisnim cjevovodom ∅ 150 mm do rezervoara “Lepenica” (V = 200 m3).

Izgradnjom i proširenjem postojećih kapaciteta vodovoda postiglo se da je obuhvaćenost stanovništva organiziranim javnim vodosnabdijevanjem dostiglo oko 19.970 stanovnika od čega na vodovod Tešanj otpada 5.500 stanovnika, na vodovod Kraševo 3.700 stanovnika, a ostatak od 10.770 stanovnika na vodovod Jelah. U konačnici, 43% stanovnika općine Tešanj ima riješeno vodosnabdijevanje putem javnih vodovoda, 34% putem mjesnih/ lokalnih vodovoda, a 23% (oko 10.500) stanovnika pitanje svog vodosnabdijevanja riješava individualno. Općinski distribucioni sistem je gravitacioni i tlačni, u dužini od 25.917 m, a izgrađen je između 1966.g. i 2011.g.

Kanalizaciona mreža

Prikupljanje otpadnih i oborinskih voda u općini Tešanj danas funkcionira na području grada Tešnja i naselja Jelah, pri čemu ovi sistemi funkcioniraju kao dvije zasebne, odvojene cjeline. I jedan i drugi sistem su mješovitog tipa. Ukupna dužina snimljene i registrirane kanalizacione mreže kanalizacionog sistema Tešanj iznosi oko 23 km sa oko 6km kanalizacionog sistema u naselju Raduša. Ispusti kolektora iz Tešnja u rijeku Tešanjku su registrirani na dva mjesta, kod ušća potoka Krndija (BC Ø500 mm) i neposredno nizvodno od industrijske zone Bukva (BC Ø700 mm). Zbog ograničenih prostornih mogućnosti, očekuje se da će se na pojedinim dionicama primarnog kanalizacionog kolektora pojaviti poklapanje trase postojeće kanalizacije i primarnog kanalizacionog kolektora koji ima funkciju transporta otpadnih voda grada Tešnja i njemu gravitirajućih naselja. Na području industrijske zone Bukva, gdje su locirani i najznačajniji industrijski zagađivači, formiran je zaseban kanalizacioni sistem sa vlastitim ispustom.

Ispuštanje prikupljenih oborinskih i otpadnih voda u Jelahu se vrši preko dva ispusta u rijeku Usoru. Oba ova kanalizaciona kolektora se nalaze u zaštitnim zonama izvorišta Jelah kome je rijeka Usora granica zaštitne zone. Izmještanje ove kanalizacije iz zone uticaja velikih voda, ali i njenih ispusta nizvodnije, nužno je kao tehnička mjera zaštite voda sa izvorišta. Iako je jednim dijelom kanalizacioni sistem Jelaha projektiran kao separatni ili nepotpuni (samo za fekalnu kanalizaciju), u stvarnosti on funkcionira kao mješoviti, a kao posljedica priključaka oborinske kanalizacije javlja se problem malih hidrauličkih kapaciteta u zadržavanje vode. Korišteni cijevni materijal je termoplastični materijali (PP i PE) i beton. Ukupna dužina kanalizacione mreže u Jelahu iznosi 10.804 m, pri čemu je učešće cijevi profila 250mm i veći i iznosi 6262 m (oko 60%). I za ovaj kanalizacioni sistem će se uraditi hidraulička analiza i provjeriti kapaciteti postojećih kanalizacionih vodova.

Podaci o pod-projektu (Tekući i planirani radovi na izgradnji)

Vodoopskrba

Predloženim projektom vodoopskrbe predviđeno je obezbjeđenje dodatne količine vode za proširenje postojeće vodovodne mreže i uredno snabdijevanje stanovništva pitkom vodom. Prethodna studija dugoročnog snabdijevanja vodom općine Tešanj urađena 1998. godine obradila je mogućnosti prehranjivanja postojećeg izvorišta u Jelahu i fabriku vode koja bi vodu zahvatala direktno iz rijeke Usore. Ovim projektom predlaže se izrada "Studije dugoročnog snabdijevanja vodom općine Tešanj" koja treba da sagleda moguća rješenja za obezbjeđenje dodatnih količina vode, odnosno podizanje pragova na rijeci Usori te drenažnog sistema u zoni izvorišta, formiranje akumulacija na vodotocima u reonu Crni Vrh, obezbjeđenje vode iz dubinskih bušotina, izgradnja fabrike vode sa zahvatom na rijeci Usori, te moguća regionalna rješenja. Općina Tešanj je tokom 2010. godine pokrenula aktivnosti na provođenju istražnih radova koji su rezultirali izradom dva elaborata o hidrogeološkim istraživanjima krečnjačkih vodonosnika u općini Tešanj, koje je izradio Institut za geologiju, Građevinski fakultet u Sarajevu, a čiji rezultati će poslužiti pri narednim fazama rješavanja navedenog problema.

Kanalizacija

Kroz projekat WATSAN FBiH u općini Tešanj je planirana izgradnja uređaja za prečišćavanje otpadnih voda (faza primarnog prečišćavanja) te 50% primarne i sekundarne kanalizacione mreže. Projektom odvodnje otpadnih voda sa uređajem za prečišćavanje predviđeno je da se postojeća kanalizaciona mreža proširi kako bi se procenat stanovništva obuhvaćenog odvodnjom povećao sa sadašnjih 15% na 60%, kako bi izgradnja uređaja za prečišćavanje otpadnih voda postala opravdana. Kompletan projekat odvodnje i tretmana otpadne vode uključit će izradu studije izvodljivosti, projektne dokumentacije (uključujući troškove intelektualnih usluga i ishođenje saglasnosti i dozvola), izrgradnju primarne kolektorske mreže DN 400 dužine 60 km, izgradnju sekundarne kolektorske mreže DN 300 dužine 110 km i izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda - primarna faza tretmana (općina će nastojati da iz drugih sredstava obezbijedi uslove za sekundarnu fazu tretmana i liniju za obradu mulja). Za dimenzionisanje postrojenja ulazni parametri su 60.000 ES u konačnoj fazi (15.000 ES-I faza), 210.000 m3/mjesečno otpadnih voda i 200 m3/mjesečno zgusnutog mulja.

Opći podaci

Općina Gračanica locirana je u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine i nalazi se u sastavu Tuzlanskog kantona entiteta Federacije Bosne i Hercegovine. Prostire se na površini od 219,5 km2, između 44° i 45° sjeverne geografske širine, te zauzima 14,2% teritorije Tuzlanskog kantona ili 0,428% teritorije države Bosne i Hercegovine. Općine koje graniče sa općinom Gračanica su Lukavac, Doboj, Doboj Istok, Petrovo, Gradačac i Srebrenik. Na području općine vlada umjereno-kontinentalna klima sa umjereno toplim ljetima i umjereno hladnim zimama. Prosječna godišnja temperatura u općini iznosi 10° C sa prosječnom količinom godišnjih padavina od 830 mm/m2. Najniže temperature bilježe se u mjesecu januaru sa prosječnom temperaturom od -9°C, a najviše u julu sa prosječnom temperaturom od 19,6°C. U 20 naselja općine Gračanica živi 54.064 stanovnika, što je 17.56% ukupnog stanovništva Tuzlanskog kantona. Gustina naseljenosti na području općine iznosi 250 stanovnika po km2, a to je znatno više i od kantonalnog (210 stanovnika po jednom km2) i bosanskohercegovačkog prosjeka (75 stanovnika po jednom km2).

Uz Gračanicu kao općinsko središte, neka naselja su se uistinu razvila u značajna mikrourbana i infrastrukturna središta sa 2.000 do 3.500 stanovnika. To su naselja Lukavica, Stjepan Polje, Malešići, Doborovci, Džakule, Babići, Sokol, Gornja Orahovica, Miričina, a tu je i naselje Donja Orahovica sa svojih blizu 5.000 stanovnika. U novije vrijeme, u ovim naseljima se intenzivno razvijaju oblici malog biznisa, porodičnih preduzeća, trgovine, ugostiteljstva, proizvodnog zanatstva i uslužnih djelatnosti. Mala i srednja preduzeća su nosioci privrednog razvoja u općini Gračanica koji se zasniva na oko 1.000 privrednih subjekata. Uslovno se mogu podijeliti na uslužne i zanatsko – proizvodne. Među uslužnim dominiraju trgovina, ugostiteljstvo i prevoz, a od proizvodnih najvažnije su građevinarstvo, drvoprerađivačka industrija, prerada plastike, obrada metala, obućarstvo i konfekcija, proizvodnja hrane (peradarstvo, stočarstvo, prerada voća, povrća i mesa).

Tehnički podaci

Vodoopskrba
Javni sistem vodosnabdijevanja u općini Gračanica koristi prirodna izvorišta (Vrela, Ilidža i Zmajevac iz Sokola i izvorišta Škahovica) kao i bušene bunare Sklop, Seljanuša i Hadžijina voda. Nedovoljne količine vode u sistemu za posljedicu imaju redukcije u snabdijevanju kao i problem nemogućnosti širenja zone snabdijevanja vodom na nova naselja. Stanovništvo općine se tako snabdijeva putem kombinovanog sistema vodoopskrbe (prirodni izvori iz krečnjačkih sredina, te bušeni bunari). Distribucija vode se vrši prirodnim putem u granatnu mrežu iz centralnog rezervoara zapremine od 1800 m3. Tretman vode nije prisutan, a vrši se dezinfekcija vode. Mikrobiološku i hemijsku analizu vode kontinuirano vrši Opća bolnica Gračanica.

Kanalizacija: Kanalizacioni sistem općine Gračanica se sastoji od dva zasebna kolektora, međutim kolektori za odvodnju oborinskih i fekalnih voda nisu odvojeni. Sistem kanalizacije koristi prirodni pad bez pumpnih stanica. U okviru kanalizacione mreže ne postoji sistem za prečišćavanjeotpadne vode a direktni recipijenti su rijeka Sokoluša, Spreča i Sliv Save.

Podaci o pod-projektu (Tekući i planirani radovi na izgradnji)

Vodoopskrba
Planirani radovi na izgradnji u pogledu sistema vodoopskrbe se odnose na uvođenje novih količina vode, zbog evidentnog nedostatka istih. S obzirom da se za vodosnabdijevanje stanovništva još uvijek koriste cijevi koje u svom sastavu imaju azbest koji nije pogodan za ljudsko zdravlje te obzirom na činjenicu da su na mreži evidentni gubici u snabdijevanju, ovim projektom bi se izvršila rekonstrukcija vodovodne mreže kao i izgradila nedostajuća postrojenja za prečišćavanje pitke vode u kojima bi se između ostalog eliminisalo prisustvo željeza i mangana u vodi.

Kanalizacija
Radovi planirani projektom se tiču izgradnje mreže primarnih i sekundarnih kolektora u kanalizacionom sistemu Gračanica.

Opći podaci

Lokacija: Općina Lukavac locirana je u Tuzlanskom Kantonu Federacije BiH na poziciji 44° 33€™ 0€™€™ N i 18° 31´ 0€™€™ E. Prosječna nadmorska visina općine  je 186 metara, a obližnji gradovi su Tuzla, Gračanica, Živinice i Srebrenik. Ukupna geografska oblast općine je 356 km2. Općina Lukavac  je druga općina po veličini u Tuzlanskom kantonu kada je riječ o broju  stanovnika.

Klimatski uslovi: Općina Lukavac leži u sjevernom umjerenom geografskom pojasu, sa umjerenom kontinentalom klimom.

Stanovništvo: Ostaci materijalne kultre pokazuju da je područje općine Lukavac bilo naseljeno još u bronzano doba. Ime Lukavac se spominje davne 1728. godine. Prema popisu iz 1991. godine na području općine je živjelo 56.830 stanovnika. Danas općina broji 55.416 stanovnika.

Ekonomske aktivnosti: Izgradnja Fabrike amonijačne sode,1893. godine uvodi ovu općinu u industrijski razvoj. Uz Fabriku sode, koja se modernizuje i proširuje, eksploatira se ugalj (površinska eksploatacija i u oknima), podiže se veliki KHK (današnji GIKIL), Fabrika cementa.

Tehnički podaci

Postojeći sistem I objekti vodoopskrbe: Gradski vododovod održava i upravlja JP RAD, a grad se trenutno snabdijeva proizvodnjom vode u privatiziranom preduzeću GIKIL Lukavac, sa istovremenom proizvodnjom industrijske i pitke vode iz akumulacije Modrac. Sam kvalitet vode se redovno kontroliše, a kontrolu vrše Zavod za javno zdravstvo TK i JZU Dom zdravlja Lukavac.

Sistem distribucije: Sami sistemi za distribuciju vode su najvećim dijelom dotrajali i sa velikim gubicima. Tokom prethodnog perioda vršena su određena hidrogeološka istraživanja te su uz već postojeće bušotine rudnika Šikulje dokazana potencijalna područja za zahvatanje podzemnih voda.

Kanalizaciona mreža: Kanalizacioni sistem Lukavac se razvija oko 80 godina ali nikada nije dovršen, tako da se glavni kolektori još uvijek izlijevaju u gradskom području u lokalni recipijent rijeku Lukavčić i dalje u recipijent rijeku Spreču. Glavne komponente  kanalizacionog sistema su kolektori, sistem sa prirodnim padom, pumpne stanice i napojni vod. Trenutni sistem za odvodnju površinskih i otpadnih voda je zajednički a na sistemu nema pumpnih stanica.

Podaci o pod-projektu

Tekući I planirani radovi na izgradnji

Vodoopskrba

Zbog problema nedostajućih količina vode u gotovo svim vodovodnim sistemima, neophodno je izvršiti ulaganja u sljedeće aktivnosti:

-hidrogeološki radovi, bušački radovi, izgradnja objekata za zahvat vode, izgradnja postrojenja za prečišćavanje vode i izgradnja cjevovoda za uvođenje u postojeći sistem

Kanalizacija

Projektom je predviđeno ulaganje u dogradnju kanalizacionog sistema grada i prigradskih naselja.

Opće informacije

Općina Gornji Vakuf - Uskoplje nalazi se u centralnom dijelu jugozapadne Bosne i Hercegovine, u gornjem toku rijeke Vrbas, a regionalno pripada Srednjobosanskom kantonu Federacije BiH. Općina je okružena planinskim masivima, sa istoka i sjeveroistoka planine Vranice, a s juga i jugozapada Raduše. Osim rijeke Vrbas još pet rijeka obilježavaju prostor općine, i to: Bistrička rika, Dobroška rika, Trnovača, Krušćica i Voljišnica. Površina općine je 402,7 km2 (što predstavlja 12,7% teritorije Srednjobosanskog kantona), a nadmorska visina je od 650 do 2112 metara koliko iznosi najviši vrh Natkrstac na Vranici.

Klima Gornjeg Vakufa – Uskoplja je umjereno - kontinentalna sa karakterističnim izrazito hladnim i dugim zimama, te kratkim i toplim ljetima. U područjima sa većom nadmorskom visinom prelazi iz umjereno - kontinentalne u izrazito planinsku klimu sa dugotrajnim snježnim pokrivačem. Geografski položaj općine, povoljna klima i velike površine pašnjaka sa navedenom nadmorskom visinom pogoduju razvoju poljoprivrede, naročito povrtlarstva, stočarstva i proizvodnju zdrave hrane, kao i razvoju zimskog i planinskog turizma. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Gornjem Vakufu - Uskoplju je živio 25.181 stanovnik koji su naseljavali 50 naseljenih mjesta organiziranih u 15 mjesnih zajednica. Nažalost, neka od tih naseljenih mjesta su danas potpuno napuštena, a prema popisu stanovništva iz 2013. godine općina broji 20.933 stanovnika.

Tehnički podaci

Vodoopskrba

Urbana gradska zona Gornjeg Vakufa – Uskoplja trenutno se snabdijeva vodom sa izvorišta Crna vrila i Kruščica koja dotiču u gradski rezervoar Zvizde zapremine V=2000 m3. Rezervoarski prostor kao i raspoloživi vodni resursi ne omogućavaju uvijek redovno snabdijevanje urbanog gradskog područja. Dio prigradskih naselja se snabdijeva iz gradskog vodovodnog sistema, a dio ima zasebne vodovode. Glavne probleme u vodosnabdijevanju gradske zone uzrokuje gradska vodovodna mreža koja je zastarjela i neadekvatnog kapaciteta. Gradsku mrežu čine uglavnom AC cijevi raznih profila i izraženih gubitaka. U distributivnoj mreži postoje cjevovodi od raznih materijala kao i novoizgrađeni cjevovodi. Sekundarna vodovodna mreža se uglavnom širila prema lokalnim potrebama. Pretpostavlja se da će se dio sekundarne mreže prespojiti na buduću primarnu vodovodnu mrežu.

Kanalizaciona mreža

Obzirom na topografske karakteristike terena i činjenicu da je Gornji Vakuf - Uskoplje smiješten na obalama Vrbasa, ranije izgrađena kanalizacija uglavnom je završavala u koritu rijeke Vrbas i to na više ispusta u skladu sa objedinjenim segmentima kolektora. Kada se doda i činjenica da se pomenutom kanalizacijom trenutno odvode otpadne i oborinske vode direktno u Vrbas, onda se ista može smatrati direktnim – brzim odvodom otpadnih i oborinskih voda naselja u Vrbas. Trenutno stanje je takvo da odvodnja otpadnih voda nije riješena na odgovarajući način. Za trenutno stanje kanalizacionog sistema grada Gornji Vakuf - Uskoplje treba naglasiti da je potrebno izvršiti plansko razdvajanje oborinskih i otpadnih voda. U skladu sa stanjem na terenu i potrebama Općine Gornji Vakuf - Uskoplje izvršeno je projektovanje nove oborinske te fekalne kanalizacione mreže u gradskoj zoni (seperatni tip kanalizacije).

Podaci o pod-projektu (tekući i planirani radovi na izgradnji)

Svrha općinskog projekta „Rekonstrukcija vodovodne i kanalizacione mreže u užem urbanom području općine Gornji Vakuf-Uskoplje“, prvenstveno se ogleda u poboljšanju javnog zdravlja u Općini Gornji Vakuf-Uskoplje, kvaliteta površinskih voda i podzemnih izvora vode i kvaliteta okoliša općenito, kroz poboljšano vodosnadbijevanje i rekonstrukciju postojeće mreže. Postojeća vodovodna i kanalizaciona mreža je zadovoljila potrebe proteklog planskog perioda, dok su zbog novih potreba, dotrajalosti instalacija (AC i betonske cijevi) neophodna nova ulaganja u infrastrukturu.

Kroz predloženi projekat očekuje se poboljšanje usluga koje građanima pružaju javna preduzeća u oblasti vodosnabdijevanja i prikupljanja otpadnih voda, smanjen negativni uticaj na javno zdravlje, smanjen efekt zagađenja na vodene tokove i na akvatske uslove primajućih tijela, poboljšan kvalitet vodotokova te poboljšani akvatski uslovi primajućih tijela/recipienata. Rekonstrukcijom postojeće vodovodne mreže urbanog dijela općine osigurat će se i kontinuirano snabdijevanje kvalitetnijom pitkom vodom bez nepotrebnih gubitaka u sistemu kao i lakše održavanje. Rekonstrukcijom postojeće kanalizacione mreže urbanog dijela općine neće dolaziti do oštećenja na samom sistemu i izlijevanja fekalija na javne površine, čime će se spriječiti ugrožavanje zdravlja ljudi i zagađenja okoline a također i omogućiti lakše i ekonomičnije održavanje sistema.